Mišljenje da samo redovno i intenzivno bavljenje sportom donosi rezultate, nije tačno, dokazali su naučnici.
Doktor Kris Slenc i tim naučnika sa Univerziteta Djuk u Sjevernoj Karolini, proveo je istraživanje u kojem je učestvovalo 240 osoba srednjih godina. Ispitanici su bili podijeljeni u četiri grupe. Jednu od njih sačinjavali su ljudi koji se nisu bavili nikakvim vježbanjem. Pripadnici druge grupe redovno su pješačili, treća grupa je džogirala, četvrta je intenzivno upražnjavala različite tjelesne vježbe. Naučnike je iznenadilo da su oni koji trče, kao i oni koji redovno vježbaju, znatno izgubili na težini, nivo kolesterola i triglicerida im je bio nizak, ali čim su prestali sa vježbanjem, sve se promijenilo, i to brzo.
„Očekivali smo da će i nakon što prestanu s vježbanjem, efekti tog vježbanja na zdravlje biti vidljivi duže vrijeme. To se nije dogodilo. U vrlo kratkom vremenskom roku su se udebljali, količina masnog tkiva povećala im se za 8 procenata, a količina nepoželjnih masnih čestica u krvi naglo je porasla. To nas je jako iznenadilo”, rekao je za Glas Amerike doktor Slenc.
A iznenađenje je bilo još veće kada su analizirali rezultate grupe „šetača”. Dok su brojni parametri zdravlja kod njih bili izraženi na nešto nižem nivou od onih uočenih kod ljudi koji su se aktivno bavili vježbanjem, ipak su bili daleko bolji od ljudi koji uopšte nisu vježbali. Međutim, nakon što je ova grupa prestala s vježbanjem, pozitivni efekti tjelesne aktivnosti bili su prisutni jako dugo vremena.
Zaključak naučnika je da se puno može postići redovnim ali umjerenim vježbanjem. „To vam je kao kad prestanete da uzimate lijek. Neki lijekovi prestanu da djeluju brže od drugih. Svaka osoba mora pronaći tu optimalnu količinu vježbi koja će im dati dugotrajne rezultate”, kaže doktor.