Nazivi biljke

Familija: Hyppocastenaceae
Narodni: Kesten divlji
Latinski: Aesculus hippocastanum
Ljekarski: Hyppocastani semen, cortex
Engleski: Horse chesnut
Njemački: Rosskastanie
Talijanski: Ippocastano
Francuski: Le marronier d'Indie

Nalazište:

Raste kao ukrasno stablo,. visoko 20-30 m, guste krošnje, široke 4-6 m, po parkovima i drvoredima, gajevima i lugovima, a ima ga ponekad i uz ceste i putove.

Opis:

Pupoljci, koji pupaju od ožujka do svibnja, omotani su sjajnom ljuskom što izlučuje smolasto ljepljivu tvar, radi zaštite od hladnoće. Cvjetovi su bijeli, sa žutim i ružičastim mrljama. Stoje na uspravnim, grozdastim kitama. Imaju 4-5 latica i 7 prašnika, koji zavinuto strše izvan cvijeta. Ima vrsta sa žutim i crvenim cvjetovima. Plodovi su zeleni, okrugli, s bodljama, a sadrže 1-2, ponekad i 3-4 sjajne smeđe sjemenke, koje nazivamo kestenom. Listovi, sastavljeni od 5 samostalnih dijelova na dugoj peteljci, imaju dvostruko nazubljene rubove. Kora je tamnosmeđe-siva, grubo ispucana.

Sadrži:

Pupoljci sadrže eskulin, cvjetovi tanin i kvercitin zelena bodljikava ljuska katehinske tanine i flavonske het erzide, smeđi plod sadrži škrob, ulje, bjelančevinu, eskulin, sterol, flavon, kvercitin, kemferoI, vitamin Bi, C i K, te nešto kumarinskih derivata i mineralnih soli. Kora ima eskulina eskuletina i tanina. U svim dijelovima stabljike, kao i u plodu, ima saponina koji liječi od kožnih bolesti, razreduju krv i čini je manje ljepljivom.

Bere se:

Pupovi i cvjetovi u travnju i svibnju, plodovi u rujnu i listopadu, a kora potkraj zime i u proljeće.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Ako 12-15 svježe ubranih i sitno naribanih kestenova (sjemenki), zajedno sa njihovom smeđom korom, sipamo polako u 2,5 dl kipućeg konjaka, cime se uništavaju fermenti i sprečava kvarenje otopine, pa kad se to ohladi procijedimo i profiltriramo, dobivamo ekstrakt. Možemo ga napraviti i tako da naribani kesten prelijemo hladnim konjakom, ostavimo da stoji u žutoj boci široka grla, zatvorenoj staklenim čepom, 6-8 tjedana, a zatim ocijedimo i profiltriramo. I to je ekstrakt. Ekstrakti služe za unutarnju upotrebu: piju se, u obliku kapljica, za liječenje vena i krvotoka. Ako se boca do polovice napuni hruštevima, a ostatak dopuni pupoljcima i cvjetovima kestena, pa sve prelije konjakom i ostavi de stoji 10-12 tjedana, zatim procijedi, filtrira i pomiješa s jednakom količinom terpentinskog ulja, dobiva se mješavina za vanjsku upotrebu, tj. za masažu reumatičnih mjesta. Nikako se ne smije piti!

Ekstraktom od divljeg kestena liječi se venozni sistem uopće, naročito hemoroidi, proširene vene na nogama, thrombophlebitisi varikozna ulcera (otvorene rane puknutih vena na nogama). Pomaže i u slučajevima katara nosne sluznice, bronhija, pluća i crijeva. U njemu ima vitamina P, koji povećava otpornost kapilara i smanjuje im propusnost.

Zbog tanina koji sadrže, preparati divljeg kestena ne smiju doći u dodir sa željezom i limom, pa se pripremaju u emajliranim, porculanskim i staklenim posudama, spremaju u boce od žutog stakla s brušenim staklenim čepom, da ih zrak i svjetlo ne pokvare. Dugim stajanjem ti preparati gube ljekovitost, pa treba svake godine pripremati svježe.

Ekstrakt je najprikladniji kao lijek, ali se često pije i čaj od pupoljaka i cvjetova, ili tinktura od cvjetova, kao npr. Protiv gihta, podagre, reume i neuralgije. Čaj od mlade kore drveta i smeđe kore ploda (bez žute iznutrice) liječi od hemoroida, povećane prostate, upale i proširenja vena, osobito od varlkokela i varikoziteta nogu, i stišava bolove što od njih nastaju.

Pomiješa li se s korom kestenova drveta i ploda još i kora od orahova ploda (Juglans regia) i vrbe (Salix alba), te doda preslice (Equisetum arvense), pa to lagano kuha 10 min., zatim ostavi da stoji 10 min. pa procijedi i pije ujutro i uvečer po 1 šalica, liječi se giht. Ekstrakt se pije triput na dan, po 15—20 kapi u vodi ili na kocki šećera, a u slučaju akutnih bolova od hemoroida čak i 6 puta na dan po 40 kapi. U dužem liječenju od kroničnih bolesti pije se svaki mjesec 15—20 dana po 10 kapi prije objeda i večere.

Žutim uljem, koje sadrži velike količine provitamina A, te mašću od kestenovih cvjetova uz dodatak kamilice, liječimo se od opekotina od sunca i sunčanih pjega na koži. Mjesta otečenih i proširenih vena namazu se mašću od 20 g ekstrakta divljeg kestena, pomiješanog sa 60 g lanolina, pa se pokriju zavojem.

Odvar od kestenove kore kao oblog liječi od nekih kožnih bolesti i lupusa. Protiv groznice i nazeba, mjesto kininove kore, uzima se 2—3 dana četvrtina naribanog kestena natašte s malo vode. Uzme li se polovica kestena sa šalicom crna vina ili kave (bez cikorije!), liječi od proljeva, a čaj od 30 g kore u 1 l vode čak i od dizenterije.

Masti i supozitoriji od divljeg kestena proizvode se već i tvornički, pa se mogu naći u ljekarnama. Od ekstrakta poznat je preparat »Aesculaforce« dra A. Vogela iz Švicarske.