Herbarium – Kupus

0
536

Herbarium - Kupus

Herbarium - Kupus

Nazivi biljke

Familija: Cruciferae
Narodni: Kupus
Latinski: Brassica oleracea
Ljekarski: nije u farmakopeji
Engleski: Cabbage
Njemački: Weisskohl
Talijanski: Cavolo bianco
Francuski: Le chou blanc

Nalazište:

Uzgaja se u vrtovima i na poljima.

Opis:

Zeleni i crveni kupus toliko su svima poznatil, opis nije potreban. Za lijek dolaze u obzir listovi glavice kupusa.

Sadrži:

Mnogo vitamina C, kalcija i sumpornih heterozida mliječne kiseline.

Bere se:

Potkraj ljeta i na početku jeseni.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Osim za hranu upotrebljava se i kao lijek. Zdraviji je sirov nego kuhan. Najmanje se preporuča pirjan na masti ili ulju. Svjež i sirov ili kiseo kupus sprečava skorbut, liječi sluznicu probavnih organa, osobito želuca, te od čireva na želucu i dvanaesniku. I slatki i kiseli kupus, kao i rasol, liječe od kroničnog zatvora. Zbog sumpora koji sadrži kupus djeluje antiseptično, pa ga treba jesti preventivno kad se pojavi neka epidemija. Dobar je rasol odličan lijek protiv mamurluka. Listovi kupusa stavljaju se na opekotine, rane, čireve, uboje i tzv. fircigere u djece.

Sumpor u kupusu liječi od reumatizma, pa, ako ga želudac podnosi a jetra ne reagiraju, može se vrlo dugo upotrebljavati kao lijek protiv reumatičnih bolova lumbaga, išijasa i si. Za obloge u tu svrhu dobro ćemo oprati kupusove listove, debele žile na njima izrezati, zatim te listove valjkom ili bocom izglačati, da budu svuda jednako ravni, močiti ih 3 sata u 3 postotnoj otopini borne kiseline (koju ćemo kupiti u ljekarni), i nakon toga na bolesno mjesto staviti takav list, preko njega u nekoliko slojeva složenu gazu, suho poviti i ostaviti oblog pola dana. Mijenja se dakle dvaput dnevno. Takvi se oblozi stavljaju i na rane od proširenih vena na nogama, i to od stopala prema koljenu. Previjanje se obavlja dvaput na dan. Bolesnik brzo osjeti veliko olakšanje, rane zarašćuju.

Kupus ima u sebi više kalcija nego ijedna druga biljna hrana. U rasolu je fosforno vapno rastvoreno u mliječnoj kiselini, pa je on tako ljekovit da može zamijeniti vrlo skupe sirupe. Sam, taj rasol ne smije biti slan: kupus pripremljen u ljekovite svrhe, ne smije se dakle soliti. Kuhani kupus, sladak ili kiseo, teško se probavlja: sirov, sladak ili kiseo, želudac provari za 2 sata, a kuhani za 4 sata. Kuhan slatki kupus ne valja da jedu ljudi koji pate od glavobolje ili imaju slab želudac.

Svježe istisnut sok crvenog kupusa, pomiješan sa šećerom, daje sirup koji blagotvorno utječe na pluća. Slično djeluju i druge vrste kupusa, ali je crveni najbolji. Voda od kuhanog crvenog kupusa, zaslađena medom, može se piti kao čaj. Sirov kiseli kupus s lukom, kuminom, uljem i kruhom od mekinja (ili grahamom) treba da često jedu slabokrvni, ljudi rastrojenih živaca, bolesna želuca, oni koji pate od kroničnog zatvora stolice, prsnih bolesti, skorbuta, reume, gihta i artritisa. Jede li se to duže vrijeme natašte, sigurno se regulira probava.

Radi pročišćavanja bronhija kod kroničnog kašlja treba 4—6 tjedana svakih pol sata uzeti po jednu veliku žlicu rasola od kupusa. Ako je rasol slan, treba ga dobro razrijediti vodom. Radi liječenja od nagluhosti kao posljedice upale uha, ili skrutnute ušne masti, uštrcava se rasol u uho. Time se postižu uspjesi. Na mjesta upaljena uslijed uboda insekata, na upaljene vene i čireve stavljaju se, osim lišća, također i oblozi od rasola. Čim se takav oblog ugrije, dakle svako V2—% sata, treba ga promijeniti. Ako odviše nagriza, valja ga razrijediti vodom.

Radi razbijanja mamurluka piju se 1—2 čaše rasola. Protiv čira želuca i dvanaesnika pije se svakih ½ sata — 1 sat po jedna velika žlica.

Ljekovitost kupusa postaje još veća ako se pri kiseljenju između redova kupusa stavlja po jedan red lišća vinove loze, grožđa, na kriške rezane dunje, jabuke, kukuruza, smrekovih boba, kumina i komorača. Soli se posve malo. Ovako kiseljeni kupus prikladan je i za jelo i za lijek. Treba upamtiti da se kupus ne smije priređivati u posudama od bakra!