U ishrani valja uzimati mnogo svježeg voća i povrća, do 100 grama mesa na dan, prvenstveno peradi i ribe, i male količine ulja dobrog kvaliteta. O pravilnoj ishrani danas se mnogo govori, ali se najčešće ne zna tačno šta se pod ovim podrazumijeva, jer se u svakodnevnom govoru često govori i o zdravoj ishrani.
Po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, pravilna ishrana se zasniva na unošenju velike količine svježeg povrća i voća, cerealija, ili žitarica, male količine mesa od peradi ili kvalitetne ribe i sasvim male količine ulja dobrog kvaliteta. Zdravstveno bezbjedna hrana znači i da ona nije kontaminirana ni mikrobiološki, ni kemijski ni radiološki, jer ima mišljenja da i ovako zagađena hrana može biti uzrok pojavljivanja malignih bolesti. Sva hrana koja se uvozi, posebno iz predijela gdje je velika vlaga i visoke temperature, mora biti pregledana na postojanje mikotoksina. I prilikom čuvanja, naročito zrnaste hrane, treba izbjegavati prostorije s visokom vlažnošću i temperaturom. Obaveza proizvođača je da na svakom pakovanju hrane istaknu nutritivne činjenice, dakle ne samo šta je hrana po sastavu i koliko konzervanasa sadrži, već i šta u 100 grama jestivog dijela ima od hranljivih i zaštitnih materija, koliko energije i dozvoljenih dijetnih vlakana sadrži.
Kada se govori o svježem voću i povrću, podrazumijeva se da se radi o onom koje sadrži mineralne materije, vitamine i dosta vode, što znači da im je energetska vrijednost mala. Hrana od žitarica treba da bude od cijelog zrna. Crna brašna su bitna za prevenciju mnogih bolesti, pa i malignih, jer u njima ima mineralnih, hranljivih i materija koje imaju osobine da poboljšavaju zdravlje, kao što su selen, cink, kalcijum, željezo i magnezijum. Sadrže i dijetna vlakna, kao i materiju lignan, koje zauzimaju značajno mjesto u prevenciji malignih i kardiovaskularnih bolesti.
Dnevno ne bi trebalo da unosimo više od 80 do 100 grama mesa, a trebalo bi da zaboravimo na crvena mesa. Kada se govori o uljima, moraju biti dobrog kvaliteta, biljnog porijekla, u tečnom stanju, dobijena hladnim cijeđenjem. Neke masne kiseline koje se nalaze u uljima su od Svjetske zdravstvene organizacije ustanovljene kao faktor rizika za pojedine lokalizacije malignih bolesti, pa se zato savjetuje da, osim o kvalitetu ulja, povedemo računa i o njegovoj količini u ishrani. Način pripreme hrane takođe je važan za očuvanje zdravlja. Preporučuje se barenje, a voće i povrće bi trebalo da uzimamo prijesno (termički neobrađeno).
