Anksioznost se definira kao osjećaj nelagode, opće napetosti, zabrinutosti, velikog stresa, panike, straha te iracionalnog lošeg predosjećaja. Anksioznost nije isto što i strah, iako se ova dva koncepta često miješaju. Strah je emocija koja se razvije kada osoba procijeni neku opasnost u okolini (npr. napad od druge osobe), te služi mobilizaciji snaga – kako fizioloških (ubrzan rad srca, mišićna tenzija, otežano disanje), tako i psiholoških – a koje joj mogu pomoći u toj opasnosti. Rezultat straha su strategije suočavanja: borba, bijeg ili zamrzavanje.
Anksioznost bi trebala dobiti važnije mjesto u istraživanjima mentalnog zdravlja, ona je puno češća nego se misli, kaže globalna analiza posvećena tom poremećaju, pišu mediji…
Anksioznost se pak javlja ili kod zamišljanja tj. predviđanja napada u budućnosti (mogući napad dok hodamo ulicom), ili kod nenamjernog preuveličavanja stvarnih prijetnji te je paralizirajuća za osobu. Traumatska iskustva koja dovode do jakog narušavanja psihičkog integriteta osobe, mogu uzrokovati pojavu akutne reakcije na stres i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), ukoliko se blagovremeno ne interveniše.
Šta je anksioznost
Anksioznost je poremećaj, ili tačnije, problem psihičkog funkcioniranja. Anksiozni ljudi precijenjeno doživljavaju opasnost i neke uobičajene stvari, koje objektivno ne zaslužuju toliko pažnje te dobiju epitet prevelike opasnosti. Zbog toga ljudi pate i imaju psihičkih problema. Briga postaje glavna misao, opsesija, pa počnu da žive u tom začaranom krugu brige. Realno je postojanje mogućnosti teških životnih situacija ili bolesti, ali ako postoji pretjerana briga da će se one desiti, onda to prelazi u poremećaj.
Normalna reakcija bila bi briga o tim teškim situacijama u trenutcima kada i ako uistinu dođe do njih. I tada se ne mogu često okolnosti promijeniti, ali zasigurno je od pomoći promjena u sagledavanju stvari i prihvaćanju okolnosti onakvima kakve jesu. Žene su dvaput pogođenije od muškaraca, vjerovatno zbog hormonskih promjena, veće izloženosti stresu ili tradicionalne brige za djecu.
Ljudi s kroničnim bolestima posebna su rizična skupina. Primjerice, 32 % ljudi s multiplom skelerozom ima anksiozni poremećaj, kao i 15-23 % pacijenata oboljelih od raka.
Trudnice pred porođaj te žene koje su netom rodile posebno su izložene jednom od oblika anksioznog poremećaja, opsesivno-kompulzivnom poremećaju.
Simptomi anksioznosti
Anksioznost ili tjeskoba je često rezultat spoznavanje subjektivne procjene ličnih snaga i okoline. Najčešći tjelesni simptomi anksioznosti su:
- lupanje srca
- grčevi u trbuhu
- napetost u mišićima
- glavobolje
- učestalo mokrenje
- smetnje spavanja
- znojenje dlanova
Često je prisutna i misao da će se nešto loše desiti. Za anksiozne osobe je karakteristično da su veoma napeti i da se trzaju na iznenadan zvuk.
Kako liječiti anksioznost prirodnim putem
Matičnjak je jako dobra biljka za liječenje strahova. Čaj od matičnjaka ublažava mnoge psihičke poremećaje među kojima su i strahovi. Djeluje i antidepresivno ali ga treba upotrebljavati redovno kroz duži vremenski period. Naravno, kao i kod većine čajeva sa jačim djelovanjem, nakon 2-3 mjeseca, potrebno je napraviti pauzu, najmanje dvije sedmice.
Biljka valerijana, veoma korisna u borbi protiv strahova jer osim toga što umiruje nervni sistem u čovjeka, ona opušta mišiće koji su kod anksioznih osoba često u grču. Još je bolja kombinacija valerijane i hmelja jer te dvije biljke utječu na regulaciju raspoloženja.
Kantarion odnosno gospina trava je jako popularan prirodni lijek protiv depresije ali ne treba zanemariti činjenicu da ova biljka ublažava osjećaj anksioznosti i stabilizira nagle promjene raspoloženja. Osim čaja može se upotrebljavati i ulje od kantariona, što obično iznosi od 20-30 kapi ulja 2-3 puta dnevno, prije obroka.
Za liječenje anksioznosti kod djece najsigurniji je čaj od kamilice. Čaj od kamilice otklanja napetost, opušta, umanjuje osjećaj tjeskobe i straha te osigurava bolji san, pri tome spada u blage i neškodljive čajeve.
