Opis biljke: Bagrem je porijeklom iz Kanade. Kod nas se mnogo gaji. Drvo je visoko oko 20 m. Cvjeta u maju. U narodu se upotrebljava cvijet, rjeđe list (Robiniae pseudacaciae flos et folium). Cvijet treba brati neposredno prije otvaranja, a list još dok je mlad. Bagrem – akacija je stablo koje naraste do 25 m visine preneseno je početkom 17. vijeka iz Sjeverne Amerike u Evropu. Bijeli mirišljavi cvjetovi koji rastu u grozdovima izlučuju puno nektara, ukusni su sveži, a specijalitet prženi prethodno uvaljeni u tijesto za palačinke. Plod bagrema je plosnata do 11 cm duga mahuna sa 4-10 sjemenki bubrežasta oblika. Narodna medicina preporučuje i čaj od osušenih cvjetova, koji uz to što je ukusan, djeluje ljekovito kod prehlade i kašlja. U svježim mahunama i u sjemenkama ima mnogo bjelančevina, ugljikohidrata i masnoće. Mahune se mogu sušenjem konzervirati i upotrebljavati kao povrće. Kuhano sjemenje bagrema može da zamjeni pasulj, a prženo da posluži kao zamjena za kafu.
Stanište: raširen je po cijeloj Evropi, a nalazi se i u svijetlim prozračnim šumama.
Ljekoviti dio biljke: za lijek se koristi cvijet. Bagremova kora je otrovna, zbog čega je ne treba koristiti kao lijek. Otrovnost potječe od toksalbumina robina.
Ljekovito djelovanje: Cvijet se upotrebljava u obliku čaja (5 na 100) za lakše iskašljavanje i protiv nazeba. List (5 na 100) izaziva jače lučenje žuči.
