Najčešći problem gojaznim ljudima predstavlja estetski momenat, odnosno višak kilograma na stomaku, butinama, zadnjici. Međutim, to bi ih trebalo najmanje zabrinjavati. A bolje bi im bilo i da provjere od čega su se ugojili.
Fast food je jedan od osnovnih krivaca za povećanja tjelesne težine koja vodi nastanku gojaznosti. Ona je samo posljedica prekomjernog i učestalog korišćenja brze hrane. Međutim, ona nosi duplo veći rizik obolijevanja od dijabetesa, arterioskleroze, infarkta miokarda…
Zašto je brza hrana na optuženičkoj klupi ???
Brza hrana se najčešće priprema tako što se prži u dubokoj masnoći pa namirnice upijaju velike količine ulja, znatno povećavajući kalorijsku vrijednost. Još veću opasnost po zdravlje predstavlja prženje namirnica na istom ulju više puta, jer je u tom slučaju povećan broj kancerogenih supstanci.
Brzu hranu najčešće čine namirnice bogate zasićenim masnim kiselinama i holesterolom. Tu su mljeveno meso, majoneza, mesne prerađevine, masni sirevi. Zahvaljujući njima skaču holesterol i trigliceridi, a to vodi arteriosklerozi i povećava rizik od infarkta.
Prevelika količina prerađenih ugljenih hidrata, prije svega bijelo brašno kao sirovina raznih pekarskih proizvoda uz dodatak šećera, podiže nivo inzulina u krvi opterećujući pankreas i stvarajući potkožno masno tkivo (salo).
Problematični su i prilozi. Osnovni dodatak fast food obroka jesu razni sosovi, majonez, pavlaka, margarin. Ovakvi dodaci sadrže velike količine zasićenih „loših” masti, šećera, zatim pojačivača ukusa, konzervansa…
Ovi sastojci mogu izazvati zakrečenje krvnih sudova, opteretiti jetru, povisiti krvni pritisak, djelovati kao kancerogeni faktor. Plus, pretvaraju se u salo.
I burek je fast food
Našu domaću hranu obično ne ubrajamo u fast food. Ali burek, razne pite i lisnata tijesta sastoje se također od velike količine prerađenog bijelog brašna i prevelike količine zasićenih masti.
Lisnato tijesto ima praktično skrivenu masnoću koja se na prvi pogled ne vidi. Porcija sirnice uz punomasni jogurt sadrži oko 1.200 kcal, što je dnevna količina ukupnih kalorija osobe koja je na redukcionoj dijeti, a više od 50 posto dnevnih energetskih potreba odraslog čovjeka.
Sa dva ovakva obroka vi ste zadovoljili dnevne energetske potrebe, a niste zadovoljili ni 20 procenata potreba za esencijalnim materijama (vitaminima, mineralima, vlaknima, proteinima, nezasićenim mastima).
Ćevapi i pljeskavice također
Nešto manje kalorija unijet ćete ukoliko pojedete jedan do dva komada pice. Na komadu koji uzimate treba biti što manje sira, a dosta šampinjona i povrća. Takva porcija će sadržati 500 kcal, dok masnija varijanta sadrži oko 700 kcal. Ukoliko pojedete cijelu picu sa kečapom, uz gazirani napitak, skoro da ste zadovoljili dnevne energetske potrebe organizma.
Porcija ćevapa, gurmanska pljeskavica sastavljena od masnog mesa kombiniranog sa kajmakom ili majonezom vrhunac je predoziranja zasićenim mastima i solima. Ako imate povišen holesterol i trigliceride, povišen pritisak, klonite se ovakvog jela jer ćete se kad uništite zdravlje prinudno hraniti barenim povrćem i barenim mesom.
Kao i kod druge brze hrane, ovakva porcija može dostići vrijednost od 1 500 kcal koje se najčešće unesu u večernjim satima kada vam kalorije u tolikoj količini i iz tih izvora nikako ne trebaju.
Hamburger nije bolji
Omiljeni fast food obrok – hamburger s porcijom pomfrita i gaziranim napitkom predstavlja kalorijsku bombu bogatu šećerima, mastima, dopunjenu sosovima prepunim konzervansa i soli.
Takav obrok nikako ne smije biti čest, jer sadrži i više od 1 000 kcal pa se višak sigurno pretvara u masti, odnosno salo. Pogubno djeluje na zdravlje remeteći nivo triglicerida i holesterola, vodeći ka arteriosklerozi, povišenom pritisku i nizu ozbiljnih oboljenja.
Ukoliko već imate višak kalorija deponiranih u vidu sala, ovakve kalorijske bombe samo će dodati poneki kilogram, a vama će nedostajati esencijalne, hranljive materije koje čuvaju vaš imunitet, ubrzavaju peristatiku crijeva, pa su prevencija od različitih bolesti.
PRAZNE KALORIJE
Brza hrana se sastoji iz prerađenih namirnica, a takve namirnice su osiromašene esencijalnim materijama za organizam. Vitamina, minerala, vlakana, nezasićenih masti praktično nema, pa unosite praktično samo takozvane prazne kalorije u velikoj količini. Najčešće i preko 50 posto dnevnih potreba zadovoljite samo jednim fast food obrokom, a ni pet posto potreba za bitnim hranjivim materijama.
