Ako ste ikada pokušavali da se ogledate u parom zamagljenom ogledalu, onda imate izvjesnu predstavu o tome kako je to kada svijet gledate očima zamagljenim kataraktom. Katarakta zamagljuje sočivo oka, što dovodi do gubitka providnosti, čime se sprečava svjetlost da dospije do zjenice. Katarakta pogoršava vid tako što sve izgleda maglovito i nejasno, kao kada biste pokušavali da gledate kroz nekoliko slojeva gaze. Ozbiljno zamagljenje sočiva oka može da dovede do potpunog sljepila. U mnogim slučajevima, katarakta može da se odstrani kirurškim putem. Katarakta uzima visok danak što se tiče kvaliteta života starijih osoba.
Uzroka katarakte ima više, a među njima su urođene mane, povrede oka i bolesti kao što je, recimo, dijabetes. Međutim, katarakte većinom nastaju kao posljedica starenja, a naročito uslijed pretjeranog izlaganja djelovanju slobodnih radikala, tih superaktivnih atoma kisika koji su u stanju da unište zdrava tkiva.
Sočiva oka, kao i mnoga druga tjelesna tkiva, zavisna su od odgovarajućih nivoa antioksidanta koji treba da spriječe djelovanje slobodnih radikala.
Katarakta
Studije su pokazale da su slučajevi katarakte češći u oblastima koje imaju više sunčanih dana tokom godine. Mada nije jasno zašto izlaganje suncu povećava rizik od stvaranja katarakte, naučnici vjeruju da, kada ultraljubičasti zraci dotaknu oko, to prirodno dovodi do oslobađanja malih djelića kisika — slobodnih radikala. Kada se te nestabilne molekule kisika vežu za normalne tjelesne ćelije (proces poznat kao oksidacija), one povređuju ćelijske membrane. Budući da ćelije oka nemaju moć regeneracije, oštećenja oka izazvana oksidacijom se nagomilavaju, što naposljetku dovodi do stvaranja katarakte.
Istraživanja izvršena u posljednje vrijeme navode na pomisao da antioksidanti mogu da predstavljaju zaštitu od kumulativnog djelovanja oksidativnog oštećenja, a samim tim i od katarakte.
Ispitivanje sprovedeno na Njujorškom državnom univerzitetu, u Stotini Bruku, pokazalo je da su šanse za stvaranje katarakte za 37 procenata manje kod osoba koje konzumiraju mnogo vitamina, bilo zdravom ishranom, jedući voće i povrće, bilo uzimanjem multivitaminskih preparata. Istraživači su zaključili da antioksidanti u svježim proizvodima i/ili u vitaminima imaju snažno zaštitno djelovanje protiv slobodnih radikala.
Kanadski istraživači na Univerzitetu Zapadni Ontario, u Londonu, proučavali su 175 srednjovječnih osoba sa kataraktom i 175 kontrolnih ispitanika koji nisu imali oboljenje. Utvrdili su da su osobe koje nemaju kataraktu u periodu od najmanje pet prethodnih godina svakodnevno konzumirale bar 400 i.j. vitamina E i/ili minimalno 300 mg vitamina C.
Odgovarajući nivoi vitamina E, selena, karotenoida (luteina i zeaksantina) i beta-karotina, koji se nalaze u mnogim vrstama voća i zelenog lisnatog povrća, sastavni su dio arsenala antioksidanta neophodnih za očuvanje dobrog vida.
Katarakta simptomi
Katarakta proizvodi neke karakteristične znakove i simptome a ovo su neki od njih…
Simptom zamagljenog vida – Zamagljen vid na bilo kojoj udaljenosti je najčešći simptom katarakte. Vaš pogled može izgledati maglovito i mutno. Vremenom, kako se katarakta pogoršava, manje svjetlosti stiže do mrežnjače. Ljudi sa kataraktom mogu posebno teško da vide i voze noću.
Odsjaj je simptom katarakte – Još jedan rani simptom katarakte je odsjaj ili osjetljivost na svjetlost. Možda ćete imati problema sa gledanjem na jakom suncu. Unutrašnja svijetla koja vam nekada nisu smetala sada mogu izgledati previše nadražaja. Vožnja noću može postati problem zbog odsjaja izazvanog uličnim svjetlima i farovima koji dolaze iz suprotnog smjera.
Katarakta i dvostruki vid na jedno oko – Ponekad, katarakta može izazvati dvostruki vid, poznat kao diplopija, kada gledate jednim okom. Ovo se razlikuje od dvostrukog vida koji dolazi od toga što oči nisu pravilno postavljene, što bi vam dalo dvostruki vid kada gledate sa oba oka zajedno. Kod katarakte, slike mogu izgledati dvostruko čak i sa samo jednim otvorenim okom.
Simptom katarakte je i promjena boje – Katarakta može uticati na vaš vid i kada su boje u pitanju, čineći da neke nijanse izgledaju izblijedilo. Vaš vid može postepeno poprimiti braonkastu ili žućkastu nijansu. U početku možda nećete primijetiti ovu promjenu boje. Ali vremenom može biti teže razlikovati plavu i ljubičastu.
Katarakta i „drugi vid“ – Ponekad katarakta može privremeno poboljšati sposobnost osobe da vidi izbliza, jer djeluje kao jače sočivo. Ovaj fenomen se zove „drugi vid“, jer ljudi kojima su možda nekada bile potrebne naočale za čitanje smatraju da im više nisu potrebne.
Česta promjena dioptrije – Česte promjene dioptrije naočala ili kontaktnih sočiva mogu biti znak katarakte. To je zato što je katarakta obično progresivna, što znači da se vremenom pogoršava, pa vid sve više i brže slabi.
<< Prirodno liječenje katarakte pročitajte ovdje.
