Boravak u prirodi, posebno u toplim proljetnim danima, predstavlja pravo uživanje. Za mnoge, a naročito za djecu, posebno zadovoljstvo je da sjede ili se valjaju po travi. Malo je onih koji pri tome misle o sićušnoj krvopiji koja može da izazove velike zdravstvene probleme.
Krpelji cijeli život provode kao paraziti na domaćinu, čijom se krvlju hrane, i na taj način prenose razne mikroorganizme. Krpelja ima više od 10.000 vrsta, a oko 20 ih živi kod nas i predstavljaju opasnost po čovjeka i životinje. Najnezgodniji je onaj koji u narodu zovu pseći ili šumski. Ova “bubica” koja podsjeća na malog pauka ne ujeda, već ubada rilicom, koju kada je zavuče pod kožu, širi. Ona je tada slična udici pa je to razlog što se teško vadi.
Tijelo krpelja se prilikom nestručnog vađenja kida pa najčešće u našem tijelu ostaje glava s prednjim parom nogu. Međutim, kako kažu ljekari, glava i nije toliki problem, pa mnogi savjetuju da se ona ostavi da je organizam sam izbaci gnojem. Pravu opasnost po zdravlje čovjeka predstavlja tijelo ili stomak ovog napasnika…
Krpelji kod ljudi
Naime, dok je “gladan”, krpelj je veoma sićušan, ali kada se nasisa krvi, po nekoliko puta se uveća, u stvari povećava mu se tijelo. Ako je krpelj inficiran, može da nanese ozbiljne zdravstvene probleme svom domaćinu. Zato je od posebne važnosti kako se ovaj parazit vadi. Najbolje je obratiti se ljekaru kirurgu, ali ako se ipak odlučite da ga uklonite sami, najbolje je uhvatiti ga pincetom što bliže glavi. Izvađenog krpelja ili njegovo tijelo treba spaliti. Često se može čuti preporuka da se krpelj prije vađenja namaže acetonom, benzinom ili nekim aromatičnim uljem kako bi se omamio i tako lakše izvadio. Ovo pravilo sve se više napušta, jer prilikom premazivanja krpelj može da povrati inficirani sadržaj iz stomaka, pa se pravi više štete nego koristi.
Inače, krpelji mogu da prenesu teške bolesti kao što je leptospiroza, tularemija, krimko-kongo hemoragičnu groznicu, lajmsku bolest… Ovaj insekt naročito je živahan u stadijumu nimfe. Tada puže po vlatima trave tražeći žrtvu. Iako su aktivni tokom gotovo cijele godine, najviše im prija proljeće, pa zato prilikom boravka u prirodi valja biti posebno oprezan. Ovo podrazumijeva da se ne ide bos po travi, najbolje je obući pantalone dugačkih nogavica, a prilikom povratka kući treba pažljivo pregledati sebe i odjeću. Valja naglasiti da krpelj i po nekoliko sati može da traži najpogodnije mjesto gdje će zariti rilicu, jer je prilično izbirljiv i bode tamo gdče je koža najmekša.
