Već vam je prešlo u naviku da preuzimate na sebe sve krivnje ovog svijeta, smatrate se nesposobnim ostvariti životne ciljeve, redovito podcjenjujete svoj potencijal i mogućnosti.
Negativan stav prema sebi nagrizaće samopouzdanje. Osobe s niskom razinom samopoštovanja kronično su nesigurne i stalno sumnjaju u sebe i svoje kvalitete. Usredotočeni su isključivo na svoje neuspjehe, pri čemu zaboravljaju sve dobre životne poteze koje su učinili. Ne vjeruju komplimentima koje im drugi upućuju, pate od nedostatka energije i često padaju u depresivna stanja. Takve osobe ne zrače pozitivnom energijom, pa ih okolina vrlo brzo počinje izbjegavati. Nedostatak samopouzdanja ima i druge negativne posljedice – osjećaj manje vrijednosti stvoriće plodno tlo za razvoj mnoštva destruktivnih emocija, kao što su pretjerana zabrinutost, bijes i ljubomora. Ako ih na vrijeme ne stavi pod kontrolu, te će emocije ostaviti trajne štetne posljedice na psihičko i fizičko zdravlje čovjeka i potpuno uništiti svaku životnu radost. Naučnici američkog sveučilišta Ohio otkrili su da je u krvi mrzovoljnih ljudi povišen nivo hormona homocistina, koji je povezan s povećanom opasnošću od bolesti srca i visokoga krvnog pritiska. Nadalje, istraživanje sprovedeno na sveučilištu Pennsylvanija pokazalo je da su žene koje potiskuju osjećaj ljutnje i tjeskobe mnogo više sklone prekomjernoj tjelesnoj težini…
Nesigurnost stvara bolesnu ljubomoru
Osjećaj ljubomore je toliko destruktivan da će, pustite li ga u svoj život, uništiti i najskladniju vezu. Ako ste opterećeni mislima da je vaša veza ugrožena, iako nemate nikakve dokaze o mogućem preljubu, glavni je krivac sigurno vaša ljubomora. Prvi je korak da otvoreno priznate i sebi i partneru da ste ljubomorni te da shvatite kako uzroci leže u vlastitoj nesigurnosti. Smatrate li da ne zaslužujete ljubav i poštovanje ili da je vaš partner predobar za vas, instinktivno očekujete da će vas prevariti s nekim boljim. Da biste pobijedili ljubomoru, prije svega naučite cijeniti sami sebe. Ne robujte vezi, pronađite ravnotežu između vlastitih želja i partnerovih očekivanja te uživajte u ljubavnom zanosu.
Tuga je normalna, ali ne i depresija
Tuga je potpuno opravdan osjećaj kad se javlja u okolnostima kao što su smrt bliske osobe, gubitak posla, prekid dugogodišnje veze i sl. Problem nastaje kada ona preraste u depresiju, jer tada situaciju u kojoj se nalazite smatrate bezizlaznom. Kod depresivnih osoba povišen je nivo hormona kortizola, što s vremenom vrlo negativno utiče na zdravlje. Depresiju često izaziva osjećaj da ste nešto mogli spriječiti, a niste, i da se takav ishod nije smio dogoditi. Da biste spriječili vlastiti pad u vrtlog depresije, nastojte zadržati događaj u pravoj perspektivi i ponovite sebi da to što se dogodilo ne znači kraj svijeta. Ne zatvarajte se u svoja četiri zida. Izađite i prošetajte se, pogledajte izloge, sjedite s prijateljicom na kafu i ni u kom se slučaju ne povlačite u sebe jer time samo gradite zidove i rušite mostove prijateljstva.
Zabrinutost stvara tjeskobu i paniku
Osjećaj zabrinutosti javlja se kad neku životnu situaciju doživljavamo kao potencijalno opasnu i prijeteću. Ta opasnost koju osjećamo može biti stvarna, preuveličana ili čak potpuno umišljena. Stalna zabrinutost može stvoriti negativne posljedice, poput tjeskobe, koja s vremenom može prerasti u kroničnu paniku.
Ljutnja potiče stres i visok pritisak
Možda ste osoba koja lako plane i poznati ste po vikanju i lupanju vratima zbog niske tolerancije i “kratkog fitilja”? Ili ste od onih koji dugo trpe, a zatim, kad kap prelije čašu, naglo eksplodiraju? Oba tipa moraju obuzdati temperament i naučiti kontrolisati ljutnju jer takvi osjećaji uzrokuju stres i dižu krvni pritisak.
