Dobro poznata muka je višak masti u organizmu. Bilo da su u vidu omrznuti masnih naslaga na bokovima, zadnjici, stomaku ili na drugim mjestima, bilo da se talože po krvnim sudovima i povećavaju rizik od infarkta. Jasno je da se viška masnoća treba otarasiti, a mi vam donosimo koji su najbolji prirodni sagorjevači masti i neke hrane koje vam mogu pomoći u tome…
Prirodni sagorjevači masti
Cvekla pospješuje rad metabolizma i protok žuči, a to je veoma važno za sagorijevanje masti. Željezo i folna kiselina, koji se nalaze u cvekli, snižavaju nivo masti u krvi, tako da se ne taloži na krvnim sudovima. Nije loša ideja da sok od cvekle pomiješate sa sokom od naranče – vitamin C pospješuje dejstvo željeza.
Surutka u njoj je jako veliki sadržaj vode, a sadržaj kalorija i masti je vrlo mali. Pored vode, surutka sadrži veliku količinu kalijuma, kalcija, bjelančevina i vitamina B2, a sve to pospješuje razgradnju masti, a uz to jača i imunološki sistem. Surutku možete naći u svim bolje snabdjevenim prodavnicama zdrave hrane, a može se naći i surutka u prahu koja se pomiješa sa vodom.
Celer uslijed visokog sadržaja eteričnih (veoma zdravih!) ulja, celer ima veoma specifičan i jak ukus. Zbog eteričnih ulja i jakog ukusa, celer ubrzava varenje i razmjenu materija u organizmu. Pored toga, celer sadrži i kalijum, koji potiče izlučivanje tečnosti. Korijen celera se često koristi za spremanje supa i sosova, a može da se jede i svjež, kao salata od celera.
Ananas ima veoma važno i korisno djelovanje na organizam. Sadrži bromelin, važan enzim koji potiče razmjenu materija i razgradnju masti. Ovo voće potiče i izlučivanje tečnosti iz organizma, čime se zatežu vezivna tkiva (zato je između ostalog, odličan u borbi sa celulitom). Enzim bromelin je aktivan samo u svježem voću, komadići i kolutovi ananasa iz konzerve takođe sadrže veliku količinu vitamina i naročito su korisni ako se jedu sa jogurtom.
Đumbir pikantni korijen koji sadrži veliku količinu eteričnih ulja koja potiču rad žuči, a samim tim i razgradnju masti i izlučivanje štetnih materija iz organizma. Enzimi iz đumbira pospješuju varenje. Jedan od načina upotrebe đumbira jeste da isjeckate 10-20 grama đumbira, prelijete ih vrućom vodom ili surutkom i popijete.
Vitamin C najčuveniji kao “vitamin protiv prehlade”, također dosta potpomaže sagorjevanje masti. On potiče proizvodnju hormona koji utiče na to da se masnoća brže pretvara u energiju. Vitamin C se najviše može naći u kiviju, limunu, grejpfrurtu, paprikama, brokoliju i šipku. Posebno djelovanje vitamin C imaće noću, i to u kombinaciji sa bjelančevinama. Zato može da bude dobra “fora” da pred spavanje popijete čašu surutke ili mlijeka u koje ćete dodati nekoliko kapi soka od limuna.
Cerealije lješnjaci i žitarice u sebi sadrže veliku količinu magnezijuma, koji u tijelu potiče razmjenu materija. Tako se povećava potrošnja energije, pa mast ne uspije da se zadrži u organizmu.
Kiseli kupus pored velike količine vitamina C, čije smo dejstvo na sagorjevanje masti već opisali, kiseli kupus je bogat i mliječnim kiselinama, koje su važne za prirodnu floru u crijevima. Zato kiseli kupus pospješuje varenje i izlučivanje štetnih materija iz organizma. Slično djelovanje ima i rasol, koji može da se pije i u kombinaciji sa voćnim sokovima.
Biber pomaže već samim tim što je ljut, čim pojedete nešto ljuto, postane vam toplo, a to potiče razmjenu materija i cirkulaciju i otvara pore. Sve to ubrzava razgradnju masti. Slične učinke imaju i kari, čili i paprika plus svi ovi začini zdraviji su od soli (koja, zbog natrijuma, zadržava vodu u organizmu).
Papaja egzotično voće bogato aktivnim sastojcima. Osim vitamina C, sadrži i enzim papain, koji potiče varenje i razmjenu materija, što vaše tijelo oslobađa od štetnih sastojaka. Zrela papaja je žute boje; ne treba je držati na temperaturi nižoj od sedam stepeni. Sječe se po sredini i iz nje se vade koštice.
