Provjerite sami svoje zdravlje

0
84

Da je zdravlje najvažnije, često se podsjetimo tek onda kad nas snađe neka bolest. No veliki napredak u medicini nije se dogodio samo na području liječenja bolesti već i njihovoj prevenciji. Mnoge bolesti moguće je preduhitriti usvajanjem zdravih životnih navika, redovnim posjetama ljekaru i osluškivanjem vlastitog tijela. Pritom treba imati u vidu više područja i poraditi na onom koje vam zadaje najviše problema…

IZMJERITE PRITISAK
Normalna je vrijednost krvnoga pritiska prosječno 120/80 mmHg. Pritisak je povišen ako se više od triput izmjeri veći od 140/90 mmHg. Povišeni pritisak povećava rizik od razvoja srčanih bolesti.

IDEALNA TEŽINA
Indeks tjelesne težine odličan je način da procijenite imate li višak kilograma. Izračunava se tako da težinu (u kg) podijelite s visinom (u metrima) na kvadrat. Poželjnim vrijednostima smatraju se one između 18,5 i 24,9.

PORODIČNA ISTORIJA
Ako znate od kojih su bolesti bolovali, ili možda umrli, vaši rođaci, lakše ćete odrediti rizik od mnogih bolesti i moći se od njih zaštititi. Mnoge bolesti, kao što su na primjer rak dojke ili srčane bolesti, mogu se prenositi s koljena na koljeno.

KONTROLE
Sistematski pregledi nisu samo za djecu. Čak i ako ste dobrog zdravlja, korisno je jedanput na godinu posjetiti ljekara jer tako mnoge bolesti možete preduhitriti u začetku, kad je liječenje znatno lakše.

KOLESTEROL
Povišeni kolesterol povećava rizik od bolesti. Preporučena vrijednost ukupnog kolesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/l, a vrijednost LDL kolesterola (tzv. loš kolesterol) manja od 3,0 mmol/l. S HDL kolesterolom (tzv. dobri kolesterol) je drukčije. Za njega je bolje da je što viši i on mora biti bar 1,0 mmol/l.

MJERITE PULS UJUTRO
Prosječna zdrava osoba u stanju mirovanja ima izmedu 60 i 80 otkucaja srca u minuti. Najbolje vrijeme za provjeru pulsa je ujutro prije nego što ustanete iz kreveta. Puls bi trebalo provjeravati i prilikom vježbanja, kad preporučena brzina otkucaja srca zavisi od životne dobi.