Šljive odlično voće za dobro zdravlje

-

Šljiva, voćka iz porodice ruža, obično se smatra simbolom Srbije. Međutim, porijeklom je iz Kine, Amerike i Europe, kao i s Kavkaza. U sjevernu Europu prenijeli su je Rimljani. Drvo šljive naraste pet do sedam metara, cvjetići su joj bijelozelenkasti, a plodovi mogu biti tamnoplavi, ljubičasti, zeleni ili žuti.

Dužina im varira od tri do šest centimetara, mogu biti duguljaste ili okrugle (ringlovi), imaju somotastu ljusku i slatko meso, s pljosnatom košticom u sredini.

- Google oglasi -

Danas je poznato dvjestotinjak vrsta šljiva, a dijele se u četiri glavne kategorije: europsku, japansku, demson i mirabel i šeri šljive (ponekad se mogu naći i kao divlje). Stvoren je i hibrid šljive i kajsije, nazvan plamkot ili plaot…

Svježe šljive

Šljive mogu da se jedu svježe, od njih se pravi pekmez i sok, a često se i suše. Bez obzira na oblik, one stimulišu rad crijeva, zahvaljujući supstanci koju sadrže u ljusci. Stoga, ako želite da izbjegnete taj efekat, možete da ih oljuštite. Ova voćka korisna je osobama s oboljelim bubrezima i jetrom, s gihtom i reumatizmom.

U šljivama ima mnogo ugljenih hidrata (11,41 grama u 100 grama svježih, 13,52 u 100 grama ringlova, a čak 53,2 u istoj količini suhih), no ipak ne sadrže mnogo kalorija – svega 50 kcal, odnosno 207 kJ (plave), odnosno 57 kcal (239 kJ) ringlovi, pošto imaju i mnogo vode (83,7, odnosno 80,7 grama) – u suhim, naravno, daleko više: 227 kcal, odnosno 952 kJ).

Odličan su izvor provitamina A: 210 mikrograma u plavim, 180 u ringlovima i 670 u suhim, u plavim ima i nešto vitamina E, vitamina grupe B, folne kiseline i biotina, dok vitamina C ima 5,4 miligrama, a u ringlovima 5,7. Bogate su kalijumom (221 mg% u plavim, 243 u ringlovima i 824 u suhim), imaju i kalcijuma (14, 13, odnosno 41 mg%), fosfora (18, 24 i 73 mg%), magnezijuma (10, 9,6, odnosno 27 mg%).

- Google oglasi -

Željeza ima više u ringlovima nego u “običnim” šljivama (1,14 prema 0,44 mg%), dok ga u suhim ima 2,3 mg%. Plave šljive sadrže i cink (0,07 miligrama), jod (jedan mikrogram), fluor (1,8), krom (2), bakar (0,09 – u ringlovima ga ima daleko više – 0,4) i selen (0,15 mikrograma). Karakterišu ih i biljna vlakna – ima ih više od četiri grama u 100 grama.

U stara vremena šljive su ostavljane da se suše na drvetu, a danas se to čini ubrzanim tehnološkim postupkom, u specijalnim tunelima s toplim vazduhom. Za kućnu upotrebu to se može učiniti i u rerni.

- Google oglasi -
Prethodni članak
Naredni članak

1 komentar

Comments are closed.

Novi Sadržaj

Čaj za spavanje na biljnoj bazi – šta je dobro za spavanje i kako prirodno do boljeg sna

U današnjem ubrzanom načinu života, sve je više ljudi koji pate od nesanice ili lošeg kvaliteta sna. Umjesto da...

Smrznuto rame – simptomi, uzroci i najbolje vježbe za oporavak

Smrznuto rame, to jest ukočeno rame (poznato i kao adhezivni kapsulitis) je stanje koje uzrokuje bol, ukočenost i ograničene...

Sok od mrkve kao lijek – prirodni napitak koji mijenja zdravlje iz korijena

Sok od mrkve poznat je kao lijek još od davnina jer sadrži obilje vitamina, minerala i antioksidansa. Bogat je...

Krem juha od bundeve – najzdraviji jesenski recept koji morate probati!

Krem juha od bundeve jedno je od najomiljenijih jela tokom jeseni i zime. Osim što je izuzetno ukusna, ova...
- Google oglasi -

Ekcem – uzroci, vrste i prirodni tretmani

Ekcem je jedno od najčešćih kožnih oboljenja koje pogađa ljude svih uzrasta. Karakteriše ga crvenilo, svrab, suhoća i pojavljivanje...

Žalfija čaj za šta je dobar i kako ga pravilno koristiti za zdravlje

Žalfija čaj za šta je dobar? Ovo pitanje postavljaju mnogi koji traže prirodni lijek za različite zdravstvene tegobe. Žalfija...

Ovo morate pročitati

Jednostavan život

Mudraci nas uče da treba voditi jednostavan i spokojan...

Kukuruz – hrana i lijek

Kukuruz obiluje prehrambenim vlaknima koja snižavaju kolesterol, folnom kiselinom...
- Google oglasi -

Možda vas zanima? PREPORUČENO
Preporučeno za vas