ZdravljeŠljive

Šljive

-

Šljiva, voćka iz porodice ruža, obično se smatra simbolom Srbije. Međutim, porijeklom je iz Kine, Amerike i Europe, kao i s Kavkaza. U sjevernu Europu prenijeli su je Rimljani. Drvo šljive naraste pet do sedam metara, cvjetići su joj bijelozelenkasti, a plodovi mogu biti tamnoplavi, ljubičasti, zeleni ili žuti.

Dužina im varira od tri do šest centimetara, mogu biti duguljaste ili okrugle (ringlovi), imaju somotastu ljusku i slatko meso, s pljosnatom košticom u sredini. Danas je poznato dvjestotinjak vrsta šljiva, a dijele se u četiri glavne kategorije: europsku, japansku, demson i mirabel i šeri šljive (ponekad se mogu naći i kao divlje). Stvoren je i hibrid šljive i kajsije, nazvan plamkot ili plaot…

Šljive mogu da se jedu svježe, od njih se pravi pekmez i sok, a često se i suše. Bez obzira na oblik, one stimulišu rad crijeva, zahvaljujući supstanci koju sadrže u ljusci. Stoga, ako želite da izbjegnete taj efekat, možete da ih oljuštite. Ova voćka korisna je osobama s oboljelim bubrezima i jetrom, s gihtom i reumatizmom.

- Google oglasi -

U šljivama ima mnogo ugljenih hidrata (11,41 grama u 100 grama svježih, 13,52 u 100 grama ringlova, a čak 53,2 u istoj količini suhih), no ipak ne sadrže mnogo kalorija – svega 50 kcal, odnosno 207 kJ (plave), odnosno 57 kcal (239 kJ) ringlovi, pošto imaju i mnogo vode (83,7, odnosno 80,7 grama) – u suhim, naravno, daleko više: 227 kcal, odnosno 952 kJ). Odličan su izvor provitamina A: 210 mikrograma u plavim, 180 u ringlovima i 670 u suhim, u plavim ima i nešto vitamina E, vitamina grupe B, folne kiseline i biotina, dok vitamina C ima 5,4 miligrama, a u ringlovima 5,7. Bogate su kalijumom (221 mg% u plavim, 243 u ringlovima i 824 u suhim), imaju i kalcijuma (14, 13, odnosno 41 mg%), fosfora (18, 24 i 73 mg%), magnezijuma (10, 9,6, odnosno 27 mg%). Željeza ima više u ringlovima nego u “običnim” šljivama (1,14 prema 0,44 mg%), dok ga u suhim ima 2,3 mg%. Plave šljive sadrže i cink (0,07 miligrama), jod (jedan mikrogram), fluor (1,8), krom (2), bakar (0,09 – u ringlovima ga ima daleko više – 0,4) i selen (0,15 mikrograma). Karakterišu ih i biljna vlakna – ima ih više od četiri grama u 100 grama. U stara vremena šljive su ostavljane da se suše na drvetu, a danas se to čini ubrzanim tehnološkim postupkom, u specijalnim tunelima s toplim vazduhom. Za kućnu upotrebu to se može učiniti i u rerni.

- Google oglasi -

Pratite nas na instagramu

1,083SljedbeniciPratite
Prethodni članakMak
Naredni članakTerapija vinom

1 komentar

Odgovori

Novi Sadržaj

Kako nastaje moždani udar

Mozak je komandni centar organizma koji kontrolira praktično sve tjelesne funkcije, od disanja i kucanja srca, do sposobnosti govora...

Ljekovitost maslačka – Odličan je za proljetnu detoksikaciju organizma

Početak je proljeća i idealno vrijeme za branje maslačka. Uputite se izvan grada, na područja daleko od prometnica i...

Evo kako zamijeniti kalorične namirnice sa jednako ukusnim

Želite li skinuti pokoji kilogram, ne morate jesti bljutavu hranu i gladovati, već samo korigovati meni. Isto vrijedi i...

Kako popraviti zamagljen vid na daljinu?

Ako ne vidite jasno, a trljanje očiju ne pomaže, možda imate zamagljen vid. Zamagljen vid se javlja kada ne...
- Google oglasi -

Kako spriječiti i prepoznati moždani udar kod žena

Žene se teže oporavljaju i imaju slabiji kvalitet života nakon moždanog udara nego muškarci. Iako se zna da se...

Liječenje paradentoze na prirodan način

Paradentoza je kronična infekcija koja zahvaća zubno meso i kost koja podupire zube. Paradentoza može dovesti do gubitka zubi,...

Ovo morate pročitati

Crni luk – začin, povrće, lijek

Naša kulinarska tradicija ubraja luk među začinske biljke, začinsko...

Koliko sna djeca trebaju u zavisnosti od starosti

San je neophodan za naše zdravlje i normalan život,...
- Google oglasi -

Možda vas zanima? PREPORUČENO
Preporučeno za vas