Šta sve treba znati o proteinskim dodacima u ishrani

-

Ishrana bazirana na velikoj količini proteina, a malo ugljenih hidrata postala je opsesija ljudi koji žele da oslabe, ali se u “zavisnike” od proteina mogu ubrojiti i bodibilderi. Prvi halapljivo gutaju proteinske čokoladice, a drugi proteinske šejkove.

Ova pomama je prilično razumljiva kada se zna da je protein važan sastojak svake ćelije u našem tijelu i da ga organizam koristi za proizvodnju enzima, hormona i drugih supstanci. Kao i mast i ugljeni hidrati, protein spada u makrohranu, što znači da nam je potreban u većoj količini, ali za razliku od njih, on se u tijelu ne skladišti, odnosno nema rezervoara iz koga možemo da ga crpimo onda kada nam zatreba.

- Google oglasi -

Ipak, ovo nije razlog da cijelog dana jedemo hranu koja obiluje njim. Mi ćemo zapravo najviše profitirati ako se zadovoljimo umjerenom količinom, i to iz onih izvora koje stručnjaci smatraju najboljim. Američko ministarstvo zdravlja izdalo je saopštenje o optimalnoj količini i ono glasi ovako:…

Proteinski dodaci u ishrani

Dječaci u tinejdžerskom dobu i aktivni muškarci mogu da dobiju sav protein koji im treba iz tri dnevne porcije sa ukupno 200 grama.

Djeci staroj od dvije do šest godina, većini žena i nekim starijim ljudima dovoljne su dvije porcije sa ukupno 140 grama.

Starija djeca, tinejdžerke, izrazito aktivne žene i većina muškaraca trebalo bi da svakodnevno uzimaju dvije porcije sa ukupno 170 grama.

- Google oglasi -

Nutricionisti kažu da svako ko u restoranu naruči odrezak, koji obično ima oko 230 grama, unosi previše proteina, a i poveću kolicinu zasićenih masti koje začepljuju arterije. Oni, takođe, tvrde da je zabluda da dodatni protein povećava mišićnu masu, odnosno podsjećaju da je vježbanje jedini način da se nabilduju mišići.

Po mišljenju stručnjaka, dijeta će dati najbolje rezultate, a zdravlje ce biti sačuvano ako se protein dobija iz ovih namirnica:

Riba: Ona je bogata masnim kiselinama omega-3, veoma korisnim za srce i u principu sadrži manje masti od mesa.
Živinsko meso: Kada se sa njega skine kožica, uklanja se veći dio zasićenih masti.
Mahunasto povrće: U njemu ima više proteina nego u ostalom povrću. Pored toga, krcato je vlaknima koja pomažu da se duže ostane sit.
Koštunjavo voće: S nešto manje od 30 grama badema obezbjeđuje se šest grama proteina. Prema tome, ovo voće “vrijedi” skoro isto koliko i neke vrste mesa.
Integralne žitarice: Kriška hljeba od integralnog brašna daje tri grama proteina, ali i vrlo dragocijeno vlakno.

Nedostaci proteinske dijete

Kada se kroz hranu uzima dosta proteina, a malo ugljenih hidrata, to dovodi do velikih promjena u metabolizmu. Organizam sagorijeva više masti, smanjuje se apetit, povećava se eliminacija tečnosti i, zaista, se brže slabi.
Sa ovom vrstom dijete za šest mjeseci se izgubi oko dva kilograma više nego onda kada se primjenjuje neki drugačiji “recept”. Ali brojne studije pokazuju da “proteinska dijeta” poslije pola godine prestaje da bude efikasna. I što je još važnije, profesori s američkih univerziteta i članovi uglednih medicinskih društava upozoravaju da bi ona mogla da ošteti zdravlje ako se drži duže.

U tijelu se zbog razgradnje proteina proizvodi amonijak, a posljedice njegovog visokog nivoa tokom dužeg perioda još uvijek nisu poznate. Osim toga, konzumacija proteina dovodi do većeg prisustva kiselina, i da bi one bile neutralisane, organizam ubacuje u krvotok rezerve kalcijuma. A pretjerani gubitak kalcijuma mogao bi, naravno, da prouzrokuje osteoporozu.

I na kraju, u želji da se klone ugljenih hidrata, ljudi koji su vijerni ovakvoj dijeti jedu malo voća i povrća, i tako se lišavaju najboljih izvora vitamina, vlakana i antioksidanata – dakle onoga što štiti od mnogih bolesti. Oni se okreću hrani životinjskog porijekla koja sadrži i dosta zasićenih masti, pa se izlažu većem riziku od srčanih oboljenja, “šloga”, dijabetesa i nekoliko vrsta raka.

- Google oglasi -
Prethodni članak
Naredni članak

Novi Sadržaj

Majčina dušica (Thymus serpyllum)

Majčina dušica (Thymus serpyllum L.) u narodu poznata još kao "babina dušica" ili "materinka" je trajna biljka iz porodice...

Maslačak (Taraxacum officinale)

Maslačak (Taraxacum officinale) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae), s vrlo razvijenim korijenom iz kojega raste rozeta...

Vitiligo: vrste, simptomi, uzroci i liječenje

Bolest se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, u svim rasama i u oba spola. Vitiligo je stanje...

Prirodni eliksir ljepote i zdravlja – Za šta je dobro koristiti kantarionovo ulje

Kantarion ili gospina trava je biljka koja ima mnoga ljekovita svojstva, bere se u maju i junu u vrijeme...
- Google oglasi -

Proljetna alergija, borba s peludom i oslobađanje od neugodnih simptoma

Za neke je proljeće izvor radosti i dobrog raspoloženja, a za druge je sezona muke i patnje. Naime, sve...

Rosopas (Chelidonium majus)

Rosopas (Chelidonium majus) u narodu poznata još kao “rusa” ili “zmijino mlijeko”, dolazi iz porodice Makovki (Papaveraceae). Ime rodu...

Ovo morate pročitati

Jogurtom protiv paradentoze

Redovno konzumiranje jogurta, i druge hrane koja sadrži mliječnu...

Od štetnog uticaja sunca obranite se hranom

Od štetnih sunčevih UV zraka ljeti nas ne štite...
- Google oglasi -

Možda vas zanima? PREPORUČENO
Preporučeno za vas