 prati mnoge bolesti. Ljudski organi rijetko kada rade punim kapacitetom. Svi organi imaju stanovitu "rezervu" potrebnu za...){kind=link}
Usporeno disanje (bradipneja) prati mnoge bolesti. Ljudski organi rijetko kada rade punim kapacitetom. Svi organi imaju stanovitu “rezervu” potrebnu za izvanredne situacije.
Npr., čovjek može živjeti samo s jednom trećinom jednoga bubrega, sa šezdesetim dijelom jetre, samo s jednom polovinom jednoga plućnoga krila. Prema tome, može živjeti i sa svega 3-4 udisaja u minuti.
Premda u jednoj minuti čovjek udahne oko 6 litara zraka, preživjeti može sa svega 1,5 litre zraka u jednoj minuti. Razumljivo je da se minimalne količine zraka odnose samo na stanje mirovanja. U takvim uvjetima ne postoje rezerve koje bi omogućile pojačan napor organizma, prema tome i povećanu potrebu tijela za kisikom.
Stariji ljudi nešto sporije dišu od mladih. Pad tjelesne temperature također je praćen usporenim disanjem. Jače sniženje temperature, npr. prilikom smrzavanja, može tako usporiti disanje da postoji svega 1-2 udisaja u minuti. U tim uvjetima i tako usporeno disanje donosi dovoljno kisika u tijelo (pri sniženoj tjelesnoj temperaturi znatno se smanjuju potrebe tijela za kisikom). Zato se namjerno izaziva sniženje tjelesne temperature bolesnika koji je podvrgnut dugotrajnijem operativnom zahvatu na srcu ili na nekom drugom organu.
Usporeno disanje nastaje zbog povreda i bolesti koje dovode do povećanoga pritiska u mozgu, to mogu biti povrede mozga, krvarenja u mozak, tumori i upale mozga, javljaju se i drugi znakovi oštećenja mozga: glavobolja, povraćanje, promjene na zjenicama, gubitak svijesti,grčevi tijela.
Usporeno disanje može se javiti i kod nekih unutarnjih bolesti koje dovode do gubitka svijesti, npr. dijabetičke kome, tj. do gubitka svijesti bolesnika koji boluje od šećerne bolesti.
Jako usporeno disanje, čak i prestanak disanja, može nastati kao posljedica otrovanja lijekovima koji se upotrebljavaju kao sredstvo za spavanje ili umirenje živaca. Jako usporenje disanja izazivaju opijum i lijekovi koji se dobivaju iz opijuma, naročito morfijum.
Teže otrovanje alkoholom također usporava disanje, u alkoholnoj komi disanje može potpuno prestati. Tada je umjetno disanje jedini način da se spasi život otrovane osobe.