Majčino mlijeko osigurava sve hranjive tvari i sadrži idealnu količinu masti, šećera, vode, proteina i ostalih važnih tvari koje su djetetu tijekom prvih 6 mjeseci života potrebne za optimalan rast i razvoj.
Stručnjaci preporučuju dojenje barem do prve godine djetetova života uz dohranu nakon navršenih 6 mjeseci. Što se dijete duže doji, veće su prednosti, međutim, trajanje dojenja je obično individualno i može se ostvariti samo dok funkcionira tim majka-dijete.
Važno je znati
Majčino mlijeko pruža zaštitu od infekcija prenoseći važna antitijela koja štite od bolesti te pomažu u razvoju djetetovog imuniteta. Djeca hranjena majčinim mlijekom rjeđe obolijevaju od alergija, infekcija uha, bolesti dišnog sustava i infekcija urinarnog sustava.
U djece koja redovno doje rijeđe su epizode probavnih smetnji, poput dojenačkih proljeva i zatvora. Dojena djeca rjeđe posjećuju liječnika iz razloga što majčino mlijeko sadrži najmanje 100 sastojaka koji se ne mogu sintetizirati i dodati u dojenačke formule.
Proces dojenja ujedno stvara duboku psihološku vezu između majke i djeteta. Majčino mlijeko ne košta ništa, i uvijek je idealne temperature. Definiran je jedinstveni uzorak rasta djece dojene majčinim mlijekom, a potencijalne dalekosežne posljedice dojenja na kronične bolesti ocjenjuju se u epidemiološkim studijama. Smatra se da dojenje štiti od razvoja dijabetesa i pretilosti u odrasloj dobi.
Dojenje je važno i za majku
Dojenje i majci donosi nekoliko zdravstvenih blagodati. Zbog toga što je energetski bogato, pomaže majkama vratiti tjelesnu masu koju su imale prije trudnoće. Također, dojenje smanjuje gubitak krvi koji se javlja nakon poroda.
Stimulirajući oslobađanje hormona oksitocina koji djeluje na stezanje i smanjivanje maternice, dojenje ubrzava proces smanjivanja majčinog trbuha nakon poroda.
Masno tkivo koje se nakupilo u trudnoći oko bokova i trbuha, tijekom dojenja služi kao gorivo u proizvodnji mlijeka. Istraživanja su pokazala kako dojenje dugoročno blagotvorno djeluje na majku smanjujući rizik od razvoja karcinoma dojke, jajnika i osteoporoze te pomaže uspostaviti normalnu razinu glukoze kod majki s gestacijskim dijabetesom.
Djeca koja doje kasnije imaju manje zdravstvenih problema
Istraživanje provedeno u Švedskoj i Velikoj Britaniji, a objavljeno u časopisu Archives of Disease in Childhood sugerira da su dojena djeca otpornija na stres. Informacije o gotovo 9000 djece prikupljane su nakon poroda te u dobi od 5 i 10 godina. Pokazalo se da djeca koja su bila dojena mnogo bolje reagiraju na stresne događaje poput razvoda roditelja te u takvim okolnostima pokazuju znatno manje simptoma anksioznosti.
Mnoge su studije pokazale da dojenje smanjuje rizik od razvoja astme u djece. No, studija objavljena u časopisu Clinical and Experimental Allergy ukazuje da konzumacija fast fooda više od 1 ili 2 puta tjedno poništava blagotvorni učinak dojenja na respiratorni sistem.
Autori studije nisu tražili uzroke nepovoljnog učinka fast fooda, no smatraju da bi krivac mogao biti visok udio masti i soli u takvoj hrani. Budući da je fast food danas široko rasprostranjen i čini učestali dio jelovnika mnogih obitelji, znanstvenici smatraju da je to razlog zašto stopa djece oboljele od astme kontinuirano raste unatoč činjenici da sve više majki doji svoju djecu.
