Cimet, začin života

Iako je dostupan tijekom cijele godine, mirisan i slatkast, cimet je savršen začin upravo u zimskim mjesecima. Uporaba cimeta, i kao začina i kao «lijeka», seže daleko u povijest. Još su stari Egipćani njime su obogaćivali okus brojnih napitaka, liječili razne bolesti te ga koristili kao sredstvo za balzamiranje. Bio je toliko cijenjen da ga se smatralo dragocjenijim od zlata. Prvi zapisi o cimetu datiraju iz razdoblja oko 2700 g. pr. Kr. gdje je opisan u jednoj od najstarijih knjiga o upotrebi biljaka u kineskoj medicini. Spominje se i u Bibliji te u djelima Herodota i ostalih starih klasičnih pisaca. U Srednjem vijeku je cimet bio jedno od prvih roba koje su se mijenjale između Europe i Bliskog Istoka. Najbolji cimet danas dolazi sa Šri Lanke, no uzgaja se i na Javi, u Kini, Vijetnamu, Indoneziji, Brazilu i Egiptu, a trenutno se izvozi u gotovo sve zemlje svijeta…

Cimet je malo zimzeleno drvo čija se unutarnja kora upotrebljavala za dobivanje začina kojega botaničari danas nazivaju Cinnamomum verum. Dostupan je u obliku štapića ili kao začin u prahu. Iako postoji gotovo stotinu različitih vrsta cimeta, danas se najčešće upotrebljavaju Cinnamonum zeylanicum (cimet sa Šri Lanke) te Cinnamomun aromaticum (kineski cimet). Obje vrste imaju relativno slične karakteristike, izrazit, privlačan miris te sladak i topao okus, iako je okus i miris cimeta sa Šri Lanke ipak nešto intenzivniji je i finiji. Cimet se uobičajeno koristi u kulinarstvu kao začin i sredstvo za poboljšanje arome, a posebno je široka njegova primjena u proizvodnji čokolada i likera. No, cimet se može primjeniti na više načina, ne samo za pripremu deserta i slastica (ili kuhanog vina u zimskim mjesecima). Također ima vrlo zanimljiva medicinska svojstva.

Blagotvorni učinci na zdravlje

Ljekovita svojstva cimeta možemo zahvaliti trima osnovnim komponentama eteričnih ulja koja nalazimo u kori drveta. Esencijalna ulja sadrže aktivne tvari cainamaldehid, cinamil acetat, cinamil alkohol. Djeluje blagotvorno na probavni sustav, ublažava bol, djeluje kao sredstvo protiv nadutosti i dijareje. Stimulira probavu i cirkulaciju te je zbog toga indiciran kod simptoma slabe cirkulacije ekstremiteta, edema, dijareja i gubitka apetita. Prisutnost tanina svakako opravdava njegovu uporabu kao sredstva protiv dijareje. S obzirom da djeluje kao sredstvo protiv stvaranja plinova, stimulira pražnjenje crijeva i potiče peristaltiku crijeva, smanjujući grčeve i nadutost.

Ukratko, blagotvorna djelovanja cimeta uključuju:

• Podršku funkciji probavnog sustava
• Stezanje i davanje tonusa tkivima
• Ublažavanje kongestije
• Ublažavanje boli i grčenja mišica i zglobova
• Ublažavanje menstrualnih tegoba
• Stimuliranje cirkulacije
• Protuupalno djelovanje i olakšavanje simptoma artritisa
• Pomoć kod infekcija urinarnog (mokračnog) sustava
• Preventivno djelovanje na razvoj karijesa i bolesti desni
• Snažno antimikrobno djelovanje
Anti-mikrobna aktivnost
Eterična ulja cimeta klasificiraju se i kao anti-mikrobne tvari, a studije pokazuju da ekstrakt cimeta posjeduje svojstva zaustavljanja rasta bakterija i gljivica (uključujući i za mnoge problematičnu Candidu). Anti-mikrobna svojstva cimeta toliko su snažna da novija istraživanja pokazuju kako ovaj začin možemo koristiti i kao zamjenu za tradicionalne konzervanse. Studija objavljena prije dvije godine u časopisu International Journal of Food Microbiology, pokazala je da dodatak nekoliko kapi eteričnog ulja cimeta juhi od mrkve sprječava rast patogenih organizama u hrani tijekom 60 dana. U juhi bez dodatka cimeta patogeni organizmi razvijali su se unatoč čuvanju u hladnjaku. Cimet ima dokazanu i antioksidativnu aktivnost, a u usporedbi sa šest začina koji također sadrže antioksidanse (anisom, đumbirom, likoricijom, mentom, muškatnim oraščićem i vanilijom) najučinkovitijima su se pokazali upravo cimet i menta.

Pomoć za dijabetičare

Cimet može biti korisna pomoć dijabetičarima tipa II jer utječe na osjetljivost na inzulin te tako uravnotežuje razinu šećera u krvi. Istraživanja su pokazala da cimet stimulira receptore inzulina i inhibira enzime koji ga inaktiviraju te tako značajno pospješuju stanično iskorištenje glukoze. Nedavno provedeno istraživanje pakistanskih i američkih istraživača pokazalo je da taj popularni kulinarski začin može poboljšati osjetljivost na glukozu kod osoba oboljelih od dijabetesa tip 2. Malom studijom, u kojoj je sudjelovalo približno 60 dijabetičara, pokazano je da konzumiranje 1 grama cimeta tijekom 40 dana, može rezultirati smanjenjem razine glukoze za 18-29 %, kolesterola za 12-26% i triglicerida u krvi za cak 25-30%.

Cimet za bolji rad mozga

Nedavno provedeno istraživanje imalo je za cilj otkriti postoji li razlika u djelovanju cimeta, unesenog u organizam kroz usta ili putem mirisa kroz nos, na kognitivni učinak kod odraslih osoba. Istraživanje je podijeljeno u 2 faze. U prvoj fazi ispitanici su ispunjavali kognitivne testove, a pri tome su žvakali gumu za žvakanje i to bilo bez okusa, sa okusom cimeta ili s okusom višnje. U drugoj fazi ispunjavali su kognitivne testove, a pri tome su bili okruženi mirisom peperminta, jasmina ili cimeta. Rezultati su pokazali da cimet unesen u organizam na oba načina pruža povećanje kognitivnih sposobnosti (bolje usredotočenje, bolje vizualno pamćenje, bolju vizualnu memoriju i bolju brzinu reagiranja).

Blagotvoran učinak na probavni sustav

Uz jedinstven sadržaj eteričnih ulja, cimet je odličan izvor elementa u tragovima mangana te vrlo dobar izvor prehrambenih vlakana, željeza i kalcija. Kombinacija kalcija i vlakana povoljno djeluje na probavu. I kalcij i vlakna vežu se za žučne soli i pomažu njihovo izlučivanje iz tijela te na taj način štite od karcinoma debelog crijeva, igraju ulogu u održavanju adekvatne razine kolesterola. Vlakna iz cimeta također pomažu kod sindroma iritabilnog kolona, olakšavajući tegobe zatvora i proljeva.

Tradicionalni pripravak za grijanje tijela

Tradicionalna kineska medicina posebno cijeni cimet zbog njegovog učinka na zagrijavanje tijela. Cimet se u tim dalekim krajevima tradicionalno koristi kao sredstvo za olakšavanje prehlade i gripe, a obično se konzumira uz čaj i svježi đumbir.

Kako odabrati i čuvati cimet

Cimet je dostupan u obliku praha i u štapićima. Štapiće možemo čuvati duže, a cimet u prahu ima intenzivniju aromu. Ako možete, pomirišite cimet kako bi se uvjerili da ima slatkast miris i da je svjež. Cimet treba čuvati u dobro zatvorenoj staklenoj posudi, na hladnom, tamnom i suhom mjestu. Mljeveni cimet na ovaj način možete čuvati 6 mjeseci, a cimet u štapićima ostat ce svjež jednu godinu. Rok trajanja cimeta možete produljiti ako ga čuvate u hladnjaku, iako Vam pravi znalci to neće preporučiti.

Gastronomske zanimljivosti o cimetu

U Brazilu se poslužuje posebna vrsta kave i capuccina koje se nazivaju Canelinha. Budući da je ovaj napitak vrlo lako pripremiti, slobodno ga isprobajte kod kuce. Nakon što ste pripremili svoj omiljeni espresso, capuccino ili macchiato, pospite ga cimetom, a malu količinu smeđeg šecera koju ste dodali promiješajte štapićem cimeta, umjesto sa žličicom. Meksičkim jelima od graha dodajte malo cimeta – taj ce im začin dati jedinstven okus. Kada pripremate jela s curry-em, dodajte malo cimeta, nećete pogriješiti.

R E K L A M A

0 comments