Vlakna u ishrani izuzetno su korisna za dobru probavu kao i za cjelokupno zdravlje. Vlakna su vrsta biljnih ugljenih hidrata koji se ne razgrađuju u tankom crijevu, već prolaze kroz probavni sistem gotovo netaknuta. Postoje dvije vrste vlakana – topiva i netopiva vlakna.
Jeste li se ikada zapitali zašto je bitno jesti povrće? Ima nešto čime je povrće jako bogato, a to je velika količina vlakana koja koriste našem organizmu. Taj neprobavljivi dio ugljikohidrata nalazi se u raznim namirnicama i hrani.
Prema mišljenju nutricionista, preporučena dnevna doza vlakana za odrasle je oko 25-30 grama, a namirnice koje ih sadrže najviše su cjelovite žitarice, orašasti plodovi, zeleno, sirovo i sušeno povrće te voće. Unos preporučene dnevne količine vlakana u organizam smanjuje zadržavanje hrane u crijevima.
Vlakna u ishrani ljudi
Dijelimo ih na dvije skupine, a to su topiva vlakna koja su meka i kašasta (sadrže ih grah, mahunarke i voće s košticom), te netopiva vlakna koja su tvrda i gruba, a koja su važna za probavu (nalazimo ih u povrću, kori voća, ljuskama, mekinjama i sušenom povrću).
Netopiva vlakna se ne rastvaraju u vodi, već povećavaju volumen crijeva, što omogućava lakšu probavu i bolju eliminaciju toksina iz organizma. To može pomoći u prevenciji zatvora i hemoroida.
Topiva vlakna se rastvaraju u vodi i formiraju gel koji usporava vrijeme prolaska hrane kroz probavni sistem, što pomaže u kontroli nivoa šećera u krvi i smanjuje rizik od srčanih bolesti.
Nedostatak vlakana u prehrani uzrokuje probleme s probavom, a ako ih pojedemo u preporučenoj količini, trebamo piti i dosta vode. Naime, kad vlakna dođu u debelo crijevo, ona upijaju vodu i ostale otpadne tvari te potom izlaze iz organizma putem stolice. Ako je organizam dehidriran, stolica neće biti redovna i bit će tvrda.
Osim što vlakna čine dobro za zdravlje našeg organizma, pomažu i pri održavanju idealne tjelesne težine. Prema brojkama stoji da osam grama vlakana na 1000 unesenih kalorija potiče gubitak do dva kilograma kroz dulji period. Mahune sadrže puno vlakana, a zdrave su i za kosti jer imaju vitamin K.
Dakle, vidimo da su vlakna zaista bitna za naš organizam. A kad već pričamo o njihovim dobrobitima, treba naglasiti i kako pomažu kod sprečavanja bolesti krvnih žila i srca jer smanjuju asimilaciju masnoća i šećera. Zato su vlakna svakako dobra za neke oblike šećernih bolesti.
Preporučuje se da uključite što više namirnica bogatih vlaknima u svoju ishranu, kao što su voće, povrće, žitarice i mahunarke.
