Krastavac čisti od otrova

3
3097

Ima malo natrijuma a mnogo kalijuma, pa ga ne treba soliti da se taj povoljan odnos ne bi narušio.

Koristan u borbi protiv celulita

Prilično je rašireno mišljenje da krastavac nema nikakvu hranljivu vrijednost, čak da je štetan. Lako je ustanoviti da tako misle neupućeni – dovoljno je tek usputno se upoznati s njegovim biološkim sastavom – mineralima i vitaminima – pa da se uvjerimo u suprotno.

Krastavac, doduše, ima najmanju energetsku vrijednost od svih povrtlarskih kultura (100 grama krastavaca sadrži samo 58 kJ ili 14 kcal), uslovljenu malim sadržajem bjelančevina (0,6 posto), ugljenih hidrata (3,2), masti (0,1) i velikim procentom vode (95,7), ali mu je ukupna količina mineralnih sastojaka oko 400 mg%. Od toga oko polovinu čini kalijum (160 mg%). Ostalo su kalcijum, fosfor, natrijum, gvožđe, mangan i jod. Visoki procenat kalijuma i mali procenat natrijuma daje krastavcu izuzetno djelotvorno diuretično svojstvo. Da bi se ono sačuvalo, on se ne smije soliti, kako se taj odnos ne bi promijenio unošenjem natrijuma iz soli, čime bi krastavac izgubio jedno od svojih najvrjednijih svojstava. Zbog toga se ovo povrće preporučuje pri otežanom mokrenju, bolestima srca i bubrega, a i protiv reume. Pošto rastvara mokračnu kiselinu, koristan je osobama s kamenom u bubrezima i mokračnom mjehuru, a time što potiče izlučivanje vode, krastavac pomaže i izlučivanje otrovnih sastojaka iz organizma, pa treba da ga jedu žene koje pate od celulita. Sirovi krastavac reguliše rad crijeva, a stolicu čini mekšom. Snižava šecer u krvi pa se preporučuje i dijabetičarima, a posebno kao dijetalna hrana osobama sklonim debljanju.

Od vitamina, krastavac je najbogatiji vitaminom C (11 mg%), a sadrži gotovo sve vitamine grupe B i nešto karotina u tragovima.

Neupućeni čine krastavcu još jednu nepravdu. Po nekom automatizmu, mnogi misle da su mladi krastavci bolji za jelo od zrelih, kao što je slučaj s većinom povrtlarskih kultura. S krastavcem nije tako. Nedozreli krastavci su teže probavljivi od zrelih, izazivaju nadimanje i stvaranje gasova u crijevima, pa ako se još i osole i ako se čovjek poslije toga napije vode, može doći do grčeva u crijevima i zatvora. Otuda i mišljenje da je krastavac u principu škodljiv. Medutim, on je najbolji za jelo u stadijumu zrenja, kad zelena boja kore počne da prelazi u blijedožutu. Tada ga je najbolje uzimati bez ikakvih dodataka (soli, sirćeta, ulja), oljuštiti ga i jesti sirovog. Kome ne prija u takvom obliku, koristan je i kao salata. Jednostavno se oguli, nasječe na tanke kolutove ili kockice, pomiješa s kiselim mlijekom ili jogurtom, i po ukusu doda sitno sjeckani peršun, začin i bijeli luk.