Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća u zapadnjački orijentisanim zemljama je dramatično porasla, incidencija bolesti poput astme i atopijskog dermatitisa te alergija na hranu.
Među djecom u dobi do 4 godine, incidencija astme porasla je za 160%, a učestalost atopijskog dermatitisa dvostruko je ili čak trostruko veća. Učestalost alergije na kikiriki udvostručila se tokom proteklog desetljeća.
Kod nas situacija nije ništa bolja. Četvrtina stanovništva danas boluje od neke vrste alergija, od čega su 25% djeca, a glavne uzroke takvog stanja znanstvenici vide u urbanizaciji, aerozagađenju, izloženosti infektima, ali i boljoj dijagnostici alergija. Od atopijskog dermatitisa pati od 3-5% djece, a zanimljivo je i što 30-50% te djece razvije astmu. Astma se najčešće javlja kod djece u dobi od tri do pet godina, a pretpostavlja se da kod nas od 6-8% djece pati od ove bolesti.
Preventivne mjere protiv alergija
Najranija moguća prehrambena intervencija na pojavu atopijskih bolesti u dojenčadi je prehrana trudnice. Ipak, glavnina studija ne podupire isključivanje pojedinih namirnica (uključujući kravlje mlijeko i jaja) iz prehrane trudnica u svrhu prevencije atopijskih bolesti dojenčadi.
Naime, prehrambeni alergeni mogu se detektirati u majčinom mlijeku, a to se posebno odnosi na proteine kikirikija, kravljeg mlijeka i jaja.
Prehrana dojenčadi kod alergije
Bez obzira na nesuglasice oko prehrane trudnica i dojilja, oko jednoga su znanstvenici suglasni – prehrana dojenčeta isključivo majčinim mlijekom tijekom prva četiri mjeseca života smanjuje rizik za pojavu alergija. Stoga se isključivo dojenje preporučuje tijekom prvih 4-6 mjeseci života.
Znanstvene studije su pokazale da je u dojenčadi koja nije isključivo dojena prvih 4-6 mjeseci ili je hranjena dojenačkom formulom, moguće prevenirati ili odgoditi atopijski dermatitis davanjem potpuno ili djelomično hidroliziranih formula te elementarnih formula. Bolji rezultati postižu se s takvim formulama nego s konvencionalnim mliječnim pripravcima. Pritom su učinkovitije potpuno ili ekstenzivno hidrolizirane formule.
Nema potrebe za odgađanjem uvođenja krute hrane nakon 4-6 mjeseci života, bez obzira je li dijete hranjeno majčinim mlijekom ili dojenačkom formulom. To se također odnosi i na odgađanje uvođenja alergene hrane poput ribe i jaja.
Najčešći nutritivni alergeni (odgovorni za do 90 % svih alergijskih reakcija) su proteini iz kravljeg mlijeka, jaja, kikiriki, pšenica, soja, riba, školjke, te orašasti plodovi. U nekim prehrambenim skupinama, posebice kod orašastih plodova i školjki, alergija na jednog člana te grupe može rezultirati alergijom i na ostale članove. Ta pojava se naziva unakrsna alergija. Unutar životinjskih skupina hrane, unakrsna alergija nije česta. Primjerice, ljudi alergični na kravlje mlijeko uglavnom mogu jesti govedinu, ili oni alergični na jaja uglavnom mogu jesti piletinu.
Dobro je znati!
Neki pedijatri još uvijek savjetuju kasnije uvođenje namirnica s višim alergijskim potencijalom poput bjelanjka, kikirikija, ribe, orašastih plodova, pšenice, soje i meda.
S druge strane, postoji struja koja zagovara upravo suprotno – ranije izlaganje tim namirnicama – budući da danas ne postoje dokazi koji bi ukazivali na manji rizik od alergija ako se ta hrana uvodi nakon prvog rođendana.
Ipak, u situacijama ozbiljne obiteljske anamneze opravdano je kasnije uvođenje alergenih namirnica. Također, većina pedijatara i roditelja oprezna je s uvođenjem školjki i kikirikija budući da reakcije na te namirnice mogu biti osobito opasne.