Nazivi biljke

Familija: Graminae
Narodni: Pšenica
Latinski: Triticum aestivum
Ljekarski: Amylum tritici
Engleski: Wheat
Njemački: Weizen
Talijanski: Grano
Francuski: Le ble

Nalazište:

Porijeklom je iz jugozapadne Azije. Sije se u toplijim krajevima, na livadama i oranicama. Osobito uspijeva na humusnom i ilovastom tlu, koje zadržava vodu.

Opis:

Ta jednogodišnja biljka iz porodice trava (Graminae) ima prilično debelu i otpornu, oko 1—1,5 m visoku, žutu vlat s malo zelenomodrikastih, dugih, sabljastih listova, a na vrhu vlati četvorouglast, vretenasti klas s mnogo klasića i 3—4 cvijeta na vrhu. Kad biljka dozre, iz klasića, omotanih pljevicom, ispada zrelo zrnje s uzdužnom brazdom. Vlat se poslije zriobe posuši, požuti i čini slamu, a zrnje se samelje i služi za hranu kao brašno.

Sadrži:

škrob, šećer, aromatično ulje, bjelančevine, lipoide, mineralne tvari i elemente, hormone i fermente, vitamin rasta A, za pospješenje krvotoka B, za regulaciju metabolizma B2, za živce važne B3—B6, antiskorbutični i krvotvorni C, antirahitični D i vitamin plodnosti E.

Bere se:

Zrnje sazrijeva u srpnju i kolovozu i tada se žanje. Osim za hranu, pšenica služi i kao vrlo ljekovita biljka.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Vlažne lišajeve, upaljena mjesta na koži i razne osipe valja posipati pšeničnim škrobom, i oni će se izliječiti. Škrob skuhan kao gusta, ljepljiva kaša daje se djeci kao hrana kad dobiju proljev, a kod dizenterije (griže) primjenjuje se i kao klistir i topli oblog na trbuh. Kad se uzima u obliku osušenih klica, pšenica liječi razne funkcionalne smetnje tjelesne i duševne, npr. smetnje u rastu, seksualnom životu, neraspoloženja, slabosti živaca, smetnje želuca, srca i krvotoka, nečistoću u krvi, kožne bolesti i znakove starenja od prevelike iscrpljenosti brigama i radom.

Osim što liječi, pšenica daje tijelu i obrambene tvari i stvara snagu za svladavanje bolesti već u početku, ako se uz nešto smanjene uobičajene obroke hrane uzimaju još 1—4 velike žlice klica, kraće ili duže vrijeme, već prema potrebi, dok tegobe ne nestanu. Bolesni i iscrpljeni ljudi treba da pšenične klice uzimaju pod kontrolom liječnika. Jednako djelovanje u nabrojenim slučajevima ima i ulje od pšeničnih klica, koje se, radi boljeg okusa, pomiješa s mlaćenicom, jogurtom ili voćnim sokovima od jabuka, crnog ribizla ili trešanja.

Kad se 5—20 dana kao isključiva hrana jede Vz—% kg pšenične kaše dnevno, izliječe se bolesti probavnih organa. U tr se svrhu sirovo zmje pšenice, kuha lagano u vodi 3—4 sata uz neprestano miješanje, dok ne nastane gusta kaša, koju tada protisnemo kroz sito da odstranimo ljuske, malo pospemo šećerom, ili, još bolje, dodamo malo meda i izmiješamo.

U toku dana treba pojesti 4 tanjura te kaše. Za vrijeme te kure nije dopušteno nikakvo drugo jelo ni piće, osim voćnih kompota. Upale crijevne stijenke brzo nestaju, stvor, se nova sluznica, a sluzava kaša bezbolno rastvori talog svih u crijevima nakupljenih otrovnih tvari, koje su uz spomenute smetnje prouzrokovale i gubitak apetita, naduvenost, grčeve, žgaravicu, stvaranje solne kiseline, upalu i na kraju čireve, a kao posljedicu toga bolesti jetre, slezene, bubrega, upalu zglobova, giht, čireve po koži, pijesak u bubrezima i ovapnjenje krvnih žila. Tom se kašom izliječe i bolesti koje se smatraju neizlječivima.

Pšenično brašno, kuhano u mlijeku ili vodi, s malo ma slaca, pomaže protiv upale grla i kašlja, ako se pije toplo. Ako se gusto ukuha s medom i vodom u melem od kojega se napravi topao oblog za čireve pospješuje se njihovo sazrijevanje i ublažuje bol koju prouzrokuju.

Jede li se pšenično posije (mekinje) kuhano na mlijeku ili vodi, zaslađeno ili začinjeno kuhinjskim mirodijama i posoljeno, potiče probavu odnosno peristaltiku crijeva čisto mehanički, a ujedno drobi čestice hrane u crijevnom sadržaju. Kuhano u vodi kao čaj, zaslađen s medom, služi za grgljanje protiv bolova u grlu.

Ukuha li se mekinje u vodi s cvijećem od divizme (Verbascum thapsiforme) u gustu kašu kojom se oblože bolni hemoroidi, smanjuje se njihova upala i bol. Vruće, na tavi ugrijano posije, poprskano octom, uklanja grčeve i boli u trbuhu ako ga stavimo na nj umotano u vruću krpu. Kuha li se mekinje u jakom vinskom octu i kao oblog, koji se češće obnavlja, stavi na šugavu i nečistu kožu, ona se brzo očisti. Ukuha li se u bijelom vinu u gustu kašu kojoj se, još vrućoj, doda malo svinjske masti, dobro izmiješa i stavi kao oblog na otekline i gnječotine (contusio) od pada ili udarca, one se brzo izliječe.

Još je zdravije kad se pšenica zajedno s košuljicom, neprosijana, na ručnom mlincu samljevena, ili u avanu stucana i u mlijeku kuhana, pomiješa s medom, samljevenim orasima, ribanim jabukama, mrkvom i drugim sirovim povrćem, to liječi mnoge bolesti.

Uzme se šaka pšenice po osobi i na nju navečer nalije toliko vode koliko je može upiti u toku noći, zatim tu pšenicu ujutro kuhamo na jakoj vatri u malo vode (da se više pari nego kuha} dok ne popuca. Tada dodamo rajčice, češnjaka i peršina što s malo soli daje odličan okus. To je ukusno jelo, je an tanjur tog jela donijet , će tijelu izvanredne koristi. a .re^u iranje probave treba pšenicu samljevenu na ručnom m incu s košuljicom i neprosijanu jesti s malo vrhnja: ° je je otvornije od svih tableta i sredstava za čišćenje, a ne izaziva ni akvih štetnih posljedica. To je i najzdravije jelo, osobito ako se pomiješa š voćem, mljevenim orasima ili voćnim sokovima.