Nazivi biljke
Familija: Compositae
Narodni: Šikalina žuta
Latinski: Cnicus benedictus
Ljekarski: Herba cardui benedicti
Engleski: St. Benedict thistle
Njemački: Benedikten-kraut
Talijanski: Cardo St. Benedetto
Francuski: L’herbe de St.Benoit
Nalazište:
Raste na sunčanim suhim mjestima po poljima. Ponekad se uzgaja i u vrtovima.
Opis:
To je jednogodišnja ili dvogodišnja samonikla, 30-40 cm visoka, razgranata, ljepljiva, uglata, pusteno dlakava biljka. Listovi su krpasti, duboko urezani i na vršcima bodljikavi. Pusteni, žućkastobijeli cvjetovi tvore pojedinačne cvjetne glavice na vrhovima ogranka, a opkoljeni su bodljikavim listovima.
Sadrži:
Željezo, sumpor, gorki heterozid cnicin, tanin, malo sluzi, smole, eterično ulje i različite soli.
Bere se:
Cvate od lipnja do kolovoza, a tada se i sabire. Upotrebljavaju se lišće i sjemenke.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:
Protiv bolesti crijeva, želuca, jetre, srca, kroničnog katara pluća, povratne groznice, smetnji u izmjeni tvari i menstruaciji djelotvoran je ovaj čaj: 1 kavska žličica biljke popari se s 2,5 dl ključale vode i nakon 10 min. procijedi. Taj je čaj osobito koristan kad želudac i crijeva oslabe zbog uzimanja mnogih lijekova. On čisti krv, poboljšava tek i uklanja probavne smetnje. Izaziva ugodan osjećaj i radosno raspoloženje.
Još bolje djeluje pomiješan s jednakom količinom stolisnika (Achillea millefolium) i kičice (Erythraea centaurium), ili s jednakim dijelovima iđirota (Acorus calamus) i pelina (Artemisia absinthium). Taj se čaj pije topao, 1-2 šalice dnevno, u gutljajima u toku dana. Rekonvalescente zaštićuje od vraćanja preboljele bolesti.
Čaj od šikaline jača unutarnje organe, čisti kožu, liječi od raka, bolesti dišnih organa, upale pluća, astme, živčanih bolesti, hipohondrije, melankolije, glavobolje, vrtoglavice, žutice i vodene bolesti.
Šikalina se može uzimati u obliku čaja, ekstrakta, tinkture, vina i drugih galenskih pripravaka. Od lišća šikaline priprema se vrlo dobra tinktura za jačanje želuca, omekšavanje sluzi, što olakšava
