Kvinoja se počela uzgajati prije tri do četiri tisuće godina u području Anda, a sada je došlo vrijeme za njen povratak u velikom stilu. Kvinoju (Lat. Chenopodium quinoa) drevnu južnoameričku biljku nazivaju majkom žitarica.
Kvinoja se smatra jednom od najzdravijih namirnica svih vremena, pa ne čudi da je 2013. proglašena međunarodnom godinom kvinoje. No, unatoč tome, ova supernamirnica još uvijek je nepoznanica mnogima.
Ova žitarica je idealna za regulaciju probave, jer sadrži mnogo netopljivih vlakana koja pospješuju pražnjenje crijeva i štite od bolesti debelog crijeva.
Kvinoja ljekovita svojstva
Kvinoja ima visoku razinu bjelančevina i smatra se prikladnim izvorom svih esencijalnih aminokiselina. Udio aminokiseline lizin, koja je inače neuobičajena za žitarice, omogućuje rast i regeneraciju tkiva. Omega-3 i omega-6 masne kiseline mogu spriječiti bolesti srca i krvožilnog sustava.
Za antioksidativna svojstva ove namirnice zaslužna je visoka razina vitamina E, uz minerale mangan i bakar. Pozamašan udio magnezija i riboflavina (vitamina B2) pomaže u borbi s migrenama.
Osim B2, sadrži i ostale B-vitamine, a dobar je izvor i fosfora, kalija te cinka. Izuzetno bogata željezom, kvinoja zadovoljava gotovo polovinu preporučenog dnevnog unosa ovog minerala.
Ova žitarica je idealna za regulaciju probave, jer sadrži mnogo netopljivih vlakana koja pospješuju pražnjenje crijeva i štite od bolesti debelog crijeva.
Topiva vlakna smanjuju rizik od pojave žučnih kamenaca, snizuju trigliceride i štite od raka dojke, želuca i crijeva. Redovitom konzumacijom integralnih žitarica smanjuje se i rizik od pojave dijabetesa tipa 2.
Kvinoja ima niski glikemički indeks i ne povećava razinu šećera u krvi, zbog čega je posebno pogodna za dijabetičare.
Ne sadrži gluten i ne izaziva alergijske reakcije, zbog toga pogodna je za prehranu alergičara i dojenčadi. Može se pripremati kao kašica djeci starijoj od sedam mjeseci.
Zbog visokoproteinskog sastava kvinoja bi trebala biti neizostavna u vegetarijanskoj i veganskoj prehrani jer je idealan zdravi nadomjestak za meso.
Kvinoja priprema
Za početak, iako se kuha i konzumira poput žitarica, kvinoja nije žitarica nego je srodna špinatu, blitvi, repi i cikli. Dio koji se jede je sjemenje koje se kuha poput riže i nema glutena.
A u čemu je njena tajna? Kvinoja je jedinstven izvor proteina, tačnije sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina. To je razlog zbog kojeg kvinoju nazivaju kompletnim izvorom bjelančevina.
Postoji više od sto vrsta kvinoje, a najkomercijalnije su vrste kvinoja bijela, crvena i crna. Prije pripreme ju je najbolje isprati kako ne bi imala gorak okus.
Prilikom kuhanja, omjer vode i kvinoje može biti čak 5:1, jer ova žitarica jako upija tekućinu i znatno povećava obujam. Šalicu kvinoje i malo soli dodajte u vodu i kuhajte dok ne zavrije. Potom smanjite plamenik i kuhajte poklopljeno na umjerenoj vatri 30 do 40 minuta. Kuhana zrna kvinoje postaju prozirna, a bijele se klice odvajaju.
Quinoa mršavljenje
Kvinoja je hranjivi dodatak svakoj vrsti prehrane, a posebno je djelotvorna ako želite smanjiti unos hrane kako bi smršavili. Proteini i vlakna koji se nalaze u kvinoji čine ovu namirnicu prilagodljivu bilo kojem planu mršavljenja. I baš zato, dajte šansu i juhama i salatama i desertima i snackovima s ovom hranjivom žitaricom.
Odlična je kao zamjena za rižu, tjesteninu ili krumpire. Vaše jelo će i dalje biti ukusno i zasitno. Unijet ćete manje kalorija, a više vitamina. Ako još uvijek niste probali quinou, definitivno je vrijeme da ju probate. Pomoći će vam da se dulje osjećate sitima, ne sadrži puno kalorija i ima nizak glikemijski indeks.
