Ovu su glavni problemi sa kičmom

Način života koji podrazumijeva mnogo vremena provedenog u sjedenju glavni je krivac što se degenerativne promjene kralježnice javljaju kod svih mlađih osoba.

Ma koliko nevjerojatno zvučalo, kralježnica je 50 posto opterećeniji dok sjedimo nego dok stojimo. Okoštavanje kralježnice ili degenerativna bolest kralježnice jedan je od najčešćih uzroka bolova kod radno sposobnog stanovništva, a od bola u leđima pati čak i do 70 do 80 posto muškaraca i žena.

Bolest nastaje kao postupan proces koji napreduje s godinama, a posljedica je izmjena u građi koštanih i mekotkivnih struktura kralježnice. Tempo ovih promjena je često uzrokovan uslijed nasljednog faktora, ali životni uvjeti i posao kojim se većina bavi umnogome utječu na problem.

Struktura kralježnice koja je najčešće zahvaćena procesom degeneracije je intervertebralne disk, koji starenjem trpi biokemijske i histološke promjene, koje se mogu otkriti snimanjem uz pomoć rendgena, skenera (CT) ili magnetske rezonance (MR). S godinama prstenasti kolagenska (proteinski) dio diska slabi, ali se smanjuje i sadržaj vode i proteglikana (tvari koja privlači vodu). Ova dva procesa čine disk manje otpornim na mehanički stres. Budući da kičma nosi veliki dio čovjekove težine stres izazvan statički ili pokretima izaziva hernijaciju diska.

Da bi se okoštavanje kralježnice usporilo neophodno je cijelog života baviti se tjelovježbom primjereno životnoj dobi.

Najčešći problemi

Cervikalni sindrom – bolovi i ukočenost u vratu i rameno-lopatičnoj regiji, ponekad praćeni širenjem u potiljacni dio glave ili u jednu ili obje ruke, kao i pojava žarenja i trnjenje u tim predjelima.

Oboljeli dijelovi diskusa i kralježaka mogu pritiskati i leđne arterije koje ishranjuju stražnje dijelove mozga kao i živčane strukture, pa se mogu javiti vrtoglavica, poremećaj ravnoteže, zujanje u ušima, muka i glavobolja.

Lumbalni sindrom – bolovi i ukočenost u križima (akutni lumbago), sa širenjem ili bez njega u jednu ili obje noge, praćeni žarenjem ili trnjenjem (lumboishialgija). Ukoliko je pritisak na živčane korijenove dugotrajan (na primjer kod diskus hernije) mogu se pojaviti teži neurološki ispadi, slabost mišića i smanjenje mišićne mase (hipotrofije mišića), nemogućnost hodanja na prstima ili petama, “pad stopala”, slabljenje osjećaja za dodir i drugih senzacija iz vanjske sredine.

Vježbanje je lijek za spondilozu

Spondiloza nastaje kao posljedica okoštavanja kralježaka, uslijed čega se smanjuje elastičnost kralježnice. Okoštali dijelovi pritišću krvne žile i živce, što uzrokuje bol prilikom svake promjene položaja tijela. Osim po bolu koji je prati, spondiloza je vidljiva i po ograničenoj pokretljivosti.

Za spondilozu u vratnom dijelu kralježnice karakteristični su napetost i bol u vratu, koji se širi prema glavi ili rukama. Kod ovog oblika bolesti čest simptom je i neugodan osjećaj trnjenja u prstima. Ako je bolest izražena u grudnom dijelu, bol se javlja između lopatica i može širiti prema prednjem dijelu prsnog koša.

Najčešći oblik bolesti je lumbago, kod koga se javljaju bolovi u slabinskom dijelu, odnosno u križima, a bol može širiti u jednu ili obje noge. Iako tegobe obično prolaze nakon nekoliko dana, ne treba ih ignorirati, jer je za spondilozu tipično da, kad se jednom javi, postaje kronična bolest.

Ukoliko su već nastupile, degenerativne promjene kralježnice ne mogu ispraviti, ali odgovarajućom terapijom kao i umjerenom rekreacijom ovi problemi se mogu ublažiti i usporiti propadanje kralježnice. Fizijatri u terapeutske svrhe uglavnom prepisuju vježbe koje smanjuju bol i poboljšavaju pokretljivost. Trebalo bi voditi računa o pravilnom držanju, izbjegavati rotacijske pokrete i savijanje, pažljivo sjedati i ustajati, te paziti prilikom podizanja težih predmeta. Pravilnom razvoju i održanju kralježnice pomažu tri vrste rekreacije: plivanje, šetnja, vožnja biciklom. Ovakav vid rekreacije će svakako usporiti nastanak i razvoj spondiloze!