Prema psihijatrijskim definicijama anksioznost predstavlja difuznu, unutrašnju, slobodno lebdeću napetost koja nema realnu opasnost. Frojd smatra da nju izaziva neki potisnuti sadržaj iz psihe čovjeka a koji nije u direktnom odnosu sa postojanjem spoljašnjih draži ili neke opasne situacije. Prosto rečeno, nervoza je stanje napetosti u kojem ne postoji realni i svjesni razlog za takvo raspoloženje. Osim razdražljivosti, sklonosti konfliktima, nesanice, nju mogu da prate i neki tjelesni simptomi kao što su premor, pojačano znojenje, poremećaji varenja, preskakanje srca ili ubrzano disanje. Anksioznost treba razlikovati od straha u kojem postoji uzročnik koji potječe iz spoljašnje sredine, recimo strah od zmija, zatvorenog prostora, saobraćaja itd. Nervoza predstavlja blag mentalni poremećaj i veoma ga je lako sanirati uz malo volje i samokontrole, čak i bez stručne pomoći.
Evo što savjetuju sa Mayo klinike: Potrudite se da odredite neku aktivnost koja vam prija i čini vam zadovoljstvo dok se njom bavite. Preuzmite inicijativu. Ako su vam financije brige, potrudite se da razumno i smireno napravite plan kako da trošite svoj budžet.
Pustite stvari da idu svojim tokom, ne zadržavajte se i ne obraćajte pažnju na brige koje su prošle. Dajte sve od sebe da promijenite ono što se da promijeniti, a ono što ne zavisi od vas, mimo vas će se i odvijati.
Razbijte začarani krug nervoze i umjesto da se fokusirate na nju, prošećite brzim hodom i po najgorem vremenu ili se posvetite hobiju koji će vam skrenuti pažnju na nešto drugo.
Brinite se o sebi tako što ćete se hraniti pravilno, vježbati i naći vremena za odmor i relaksaciju. Cigarete i kofein mogu da pogoršaju nervozu i nemojte se okrenuti alkoholu i nepropisanim lijekovima koji navodno mogu biti od pomoći u anksioznim stanjima.
Podijelite svoje probleme s prijateljima ili porazgovarajte sa stručnim licem koje će vam pomoći da na stanje stvari gledate iz realne perspektive.