Hrana nam služi da utažimo glad i budemo siti, no neke namirnice rade baš suprotno – čine nas još gladnijima.
Donosimo 7 namirnica koje bismo svi trebali izbjegavati ili barem jesti rjeđe jer one samo pospješuju apetit i tako potiču debljanje.
Glad je rezultat mnogih kompleksnih interakcija koje se događaju u želucu, crijevima, mozgu, gušterači i krvotoku. Saznajte kojih je to 7 namirnica koje ne suzbijaju glad i ne čine nas sitima nego baš suprotno – čine nas još gladnijima čak i kada nam je želudac pun.
1. Bijeli hljeb
Bijelom hljebu u procesu rafiniranja oduzeta je vanjska ljuska (mekinje) zbog čega nas on ne čini sitima poput hljeba od cjelovitih žitarica koji je bogat vlaknima. Bijeli hljeb povećava nivo inzulina u tijelu. Španska studija koja je pratila prehrambene navike i tjelesnu težinu više od 9.000 ljudi ustanovila je da su ispitanici koji su jeli dvije ili više porcija bijelog hljeba na dan imali 40 posto veće šanse da će se znatno udebljaju tokom pet godina u poređenju s ispitanicima koji su jeli manje bijelog hljeba.
2. Sokovi
Kupovni voćni sokovi sadrže sav šećer iz voćke, ali nimalo vlakana iz pulpe ili kože voćke. To znači da čaša soka može brzinski znatno povisiti nivo šećera u krvi, a onda je opet naglo spustiti zbog čega ćete osjećati glad. Zbog toga će puno bolja zamjena kupovnom soku biti smoothie napravljen od svježeg voća kojem možete dodati malo proteinskog praha ili maslaca od kikirikija što će pomoći u održavanju nivoa šećera u krvi i učiniti vas sitijima, prenose NN.
3. Slane grickalice
Postoji razlog zašto nakon vrećice čipsa žudite za nečim slatkim. Čips, smoki, pereci i ostale slane grickalice su najjednostavniji ugljeni hidrati lišeni gotovo svake hranjive vrijednosti te potiču brzo podizanje te još brže spuštanje inzulina. A s obzirom na to da naši okusni pupoljci i mozak brzinsko dobivanje energije povezuju sa slatkom hranom, onda je očekivano da ćete nakon slane grickalice imati želju za nečim slatkim. Na dalje, zbog fenomena poznatog kao osjetno specifična sitost nakon vrećice čipsa možete osjećati kao da vam je pun samo ‘želudac za slano’. ‘Želudac za slatko’ može vam i dalje biti prazan.
4. Brza hrana
Gotovo svaki sastojak brze hrane ima namjeru da vas učini gladnijima tako da biste pojeli što više. Na primjer, trans-masne kiseline mogu izazvati upalu u crijevima koja može umanjiti sposobnost tijela da proizvodi neurotransmitere koji kontrolišu apetit poput dopamina i serotonina. Osim toga, brza hrana puna je soli zbog koje se možemo osjećati dehidrirano. A osjećaj žeđi lako je zamijeniti s osjećajem gladi te vrlo često umjesto tekućine uzmemo još hrane.
5. Alkohol
Studija je pokazala da se nakon tri alkoholna pića nivo leptina, hormona koji suzbija glad i pruža osjećaj sitosti, može smanjiti za čak 30 posto. Alkohol takođe može iscrpiti zalihe ugljenih hidrata u tijelu zbog čega nakon njegovog konzumiranja imamo potrebu da nadoknadimo te izgubljene ugljene hidrate.
6. Bijela tjestenina
S bijelom tjesteninom isti je problem kao i s bijelim hljebom, ali tjestenina je specifična jer većina nas redovno jede previše bijele tjestenine. Porcija tjestenine ne bi smjela biti veća od veličine dlana, a kada u organizam unesete previše jednostavnih ogljenih hidrata to djeluje vrlo nepovoljno na gušteraču koja se bori s prevelikom količinom šećera što na kraju rezultira ponovnim osjećajem gladi. Obratite pažnju i na to s čime prelijevate tjesteninu: ako koristite kupovni umak onda u organizam unosite još više šećera koji pojačava osjećaj gladi.
7. Pizza
Može li ito pojesti samo jedan komad pizze? Pizza nas mami da pojedemo još i još jer sadrži kombinaciju tijesta od bijelog brašna, hidrogeniziovanih ulja, rafiniranih sireva i konzervansa koja može poremetiti nivo šećera, proizvodnju hormona odgovornih za osjećaj sitosti te rad dijelova mozga koji regulišu osjećaj gladi. Napravite li kod kuće pizzu s tijestom od brašna od cjelovitog zrnja, stavite na nju krto meso, puno povrća i mrvicu sira dobićete obrok bogat vlaknima i bjelančevinama poslije kojeg nećete već nakon sat vremena opet biti gladni.
(Vijesti.ba)
