Bjelančevine su složeni organski spojevi koji su najvažniji sastavni element krvi, kože, mišića i svih unutrašnjih organa. S obzirom da organizam nije u stanju sintetizirati sve potrebne aminokiseline važno je njihovo unošenje kroz hranu. Za razliku od masti i ugljikohidrata proteini se ne skladište u organizmu.
Proteini uneseni kroz namirnice se u organizmu razlažu na aminokiseline. Potom se u jetri vrši proizvodnja proteina koji se potom sintetiziraju u one pogodne za organizam. Aminokiseline se ponovo vraćaju u proteine. Višak se pretvara u masti ili sagorijeva.
Aminokiseline se nalaze u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla. U žitaricama, povrću i mahunastim biljkama nalazi se svih dvadeset aminokiselina potrebnih za stvaranje odgovarajućih proteina. Biljni proteini nazivaju se nekompletnim, a životinjski kompletnim. Ali dobrom kombinacijom raznih biljnih sastojaka naš organizam dobiva potrebne aminokiseline. To se zove komplementarnost. Najkompletniji spektar lako probavljivih proteina nalazi se u mlijeku i jajima koji služe kao odlična dopuna biljnoj ishrani.
Postoji više dobrih kombinacija za unošenje dovoljnih količina proteina, a baziraju se na mliječnim proizvodima, žitaricama, svježem i sušenom povrću. Kompletna ponuda aminokiselina nalazi se u soji koja je značajna za zdravu ishranu.
