Zbog stresa smo podložniji depresivnim raspoloženjima, rizik od razvoja srčanih bolesti je veći, menstrualni ciklus može biti neredovit, a glavobolje sve češće. Jeste li svjesni negativnih posljedica koje stres ima na naše tijelo i zdravlje?
Stres je gotovo neizbježna posljedica odraslog života. Svakodnevni poslovni zadaci, odgajanje djece, obiteljske obveze – sve su to situacije koje će donijeti veću ili manju količinu stresa. Dok se za kratkotrajni stres tvrdi da je zapravo dobar i poticajan za organizam, dugotrajne i jako stresne situacije negativno djeluju na tijelo i čine nas podložnijima zdravstvenim tegobama.
Šta je stres – Stresna je situacija svaka koja zahtijeva prilagodbu organizma. Stresori potiču različitu reakciju u svakom pojedincu, ali i opštu stresnu reakciju primjerenu svima. Čovjek reagira borbom, bijegom ili imobilizacijom (umrtvljenjem).
Stres i zdravlje
Evo kako tijelo reagira na povećanu količinu stresa:
Nervni sistem
Kada smo pod stresom, simpatički nervni sistem stimulira nadbubrežnu žlijezdu, koja onda proizvodi hormone epinefrin (adrenalin) i kortizol. Konstantno visoku razinu ovih hormona može utjecati na pamćenje i sposobnost učenja i povećati sklonost ka depresivnim raspoloženjima.
Respiratorni sistem
U trenucima visokog stresa možda ćete primijetiti kratkoću daha, ubrzano disanje, a kod nekih osoba čak dolazi i do hiperventilacije. Ako se stresne situacije nastave, dišni sistem je pod sve većim naporom, pa možete postati podložniji infekcijama gornjih dišnih putova.
Kardiovaskularni sistem
Kada smo izloženi akutnom stresu naše tijelo trenutno reagira ubrzanim otkucajima srca, a krvni prtisak raste. Dugoročni stres, s druge strane, može dovesti do sužavanja arterija i povišene razine kolesterola – samim tim raste rizik od srčanih bolesti, srčanog i moždanog udara.
Reproduktivni sistem
Stres može utjecati na duži ili kraći menstrualni ciklus, odnosno na bolnije menstruacije. Visoka razina stresa povećava rizik od nastanka bakterijske vaginoze, a stres tokom trudnoće može dovesti do većeg rizika od pojave alergija ili astme kasnije u životu djeteta.
Imunološki sistem
U malim količinama stres može djelovati poticajno na naš imunitet i tada pomaže organizmu u borbi protiv infekcija. Međutim, dugotrajni stres usporava proces izlječenja i čini nas podložnim infekcijama, također pogoršava kožna oboljenja poput akni i ekcema.
Ljudska probava
Ekstremni stres može uzrokovati probavne smetnje, mučninu i plinove i stimulirati mišiće crijeva tako da uzrokuje dijareju ili zatvor. Osobe koje su pod velikim stresom duži period sklonije su sindromu iritabilnog crijeva, gastritisu i čirevima.
Stres i bolovi u mišićima
Jake glavobolje, bol u vratu, ramenima i leđima neke su od posljedica koje stres ima na mišićno-koštani sistem. Kronični stres također može pojačati rizik od razvoja osteoporoze.
