Da bi štitna žlijezda proizvodila svoje hormone, neophodan joj je jod koji unosimo preko hrane i vode.
Ova žlijezda svaki dan treba oko 200 mikrograma joda.
Najveći izvor ovog minerala su prije svega sve vrste ribe, zatim sirevi i mliječni proizvodi. U voću ćemo pronaći veoma malo joda, osim u ananasu i jabukama, koji se izdvajaju kao namirnice bogate jodom. Od povrća najveću količinu ovog minerala imaju grah, krompir, paradajz i luk. Međutim, ni sa jodom ne treba pretjerivati, jer može doći do oštećenja štitne žlijezde.
Hrana koja je bogata mastima i šećerima, kao i nedostatak vitamina C i A, mogu uticati na smanjenje joda u našem organizmu.
Isto tako, riba kao najveći izvor ovog minerala, termičkom obradom gubi polovinu sadržaja joda, a krompir više od jedne trećine.
Zbog toga uvijek treba izbjegavati dugo kuhanje hrane, posebno bez poklopca, te prednost dati blanširanju i kuhanju u ekspres loncu. Da bi se u namirnicama sačuvao jod, potrebno ih je držati na suhom i hladnom mjestu ili u frižideru.
Jod spada u oligoelemente, odnosno minerale koji su zastupljeni u maloj količini u našem organizmu, ali su neophodni za zdravu funkciju cijelog tijela.
