Alergije – Zašto nastaju i kako ih liječiti?

1
659

alergijaTaman kad zimske mećave počnu da blijede u našem pamćenju i sezona gripa prođe, priroda nas odalami dvostrukim udarcem. Proljeće ne donosi samo toplije vrijeme i više sunca nego i polensku groznicu i sezonu alergija.

Riječ alergija je grčkog porijekla i znači „abnormalna reakcija”. Do nje dolazi kada organizam pretjerano reagira na normalno neškodljive supstance kao što su polen, prašina, određene vrste namirnica, lijekovi, životinjsko krzno, perje, kozmetika, boje, dim, biljke, kemijsko zagađenje, ubodi insekata, pa čak i životinjska balega.

Kada imunološki sistem pogriješi i potpuno neškodljivu supstancu vidi kao opasnog stranog zavojevača, nastaje lančana reakcija. On tada prelazi na ubrzani hod i proizvodi obilje histamina; histamini djeluju na kapilare tanke poput dlake i proširuju ih u membrane, koje pojačavaju protok krvi. Pojačani protok krvi rezultira naricanjem i kongestijom (navalom krvi).

Alergeni također prouzrokuju proizvodnju milijardi molekula alergijskih antitijela od strane bijelih krvnih zrnaca. IgE molekule (alergijska antitijela)putuju krvotokom sve dok se ne sjedine s labrocitima („pregojenim ćelijama”, kojima su obloženi mnogi krvni sudovi) ili bazofilima (vrsta bijelih krvnih ćelija), koji su glavna skladišna mjesta za histamin i serotonin. IgE alergijska antitijela potom prouzrokuju da kapilari ,,procure”, tako da vodnjikava tečnost prisutna u krvi izlazi i onda počinje curenje nosa, kihanje, suzenje očiju i začepljenost nosa.

Alergija se dijagnosticira iz medicinske prošlosti pacijenta, simptoma i testova kože. Kada je alergen identificiran, u svakom slučaju je pametno izbjegavati namirnice i supstance koje izazivaju simptome.

Ukoliko alergen ne može da se izbjegne, kao što je slučaj sa kućnom prašinom i polenom, desenzitizacija može da se pokaže korisnom. Desenzitizacija podrazumijeva potkožno injektiranje malih količina alergena tokom dužeg vremenskog perioda. Posle mnogo takvih injekcija, organizam će možda uspeti da se nauči da ne reagira na supstancu.

Liječenje simptoma alergije generalno se sastoji od tri vrste medikamenata: antihistaminika, koji blokiraju oslobađanje histamina koji izazivaju naricanje i kongestiju; antiinflamatornih agensa (sredstava protiv zapaljenja) kao što je kortizon; i dekongestanata kao što su efedrin i feniipropanolaminhidrohlorid. Međutim, možda možemo i da se pozdravimo sa svim tim lijekovima ukoliko promijenimo način života i navike u ishrani i uzimamo dodatke koji mogu da pomognu da se alergija drži pod kontrolom.

Vitamini protiv alergije

Kvercetin – Ovaj član porodice bioflavonoida pomaže da se stabiliziraju ćelijske membrane labrocita i bazofila, sprečavajući ih na taj način da prospu svoju zalihu histamina i serotonina u okolnu krv i tkivo. Obe vrste crnog luka, sa žutom i sa crvenom ljuskom, vlasac, italijanske (ljetne) bundeve, prokelj i plavozelene alge jesu dobri izvori kvercetina; također je dostupan i kao dodatak namirnicama. Kvercetin je naročito djelotvoran u djelovanju sa bromelainom, enzimom koji se nalazi u sirovom ananasu i veoma je moćno sredstvo protiv upala.

Vitamin C – Isti stres koji inicira oslobađanje histamina povećava potrebu za vitaminom C, koji je prirodna odbrana organizma protiv suvišnog histamina. Tako alergije koje prouzrokuju oslobađanje histamina istovremeno povećavaju potrebu za vitaminom C. U svom nedavnom proučavanju, vršenom na Državnom univerzitetu u Arizoni, Kerol Džonston, Ph.D., davala je devet osoba vitamin C tokom šest nedjelja, počevši od 500 mg svakog dana i povećavajući postepeno dozu na 2000 mg dnevno. Sa maksimalnim dnevnim unošenjem vitamina C, opao je nivo histamina, i to u prošeku za 40 procenata.

B-kompleks – Kompleks B-vitamina također može da olakša simptome polenske groznice. Detaljnije rečeno, B-vitamin pantotenska kiselina, sa vitaminom C, pomaže organizmu da proizvodi svoj osobni lijek protiv upala, kortizon.

Ljekovito bilje u borbi protiv alergija

Ehinacea – Opće je poznata kao purpurni zvončići, doprinosi dobrom zdravstvenom stanju jačajući i uravnotežujući imunološki sistem.

Ginko biloba – Može da pomogne da se spriječi stezanje bronhija tipično za astmu koje je čest pratilac jakih alergija. Pošto su astmatični napadi često inicirani alergijama, ginko može da bude vrijedna biljka za borbu protiv alergija.

Vidac – Naročito je dobar za ublažavanje simptoma polenske groznice, posebno svraba očiju.

Kopriva – Dobro poznat narodni lijek za polensku groznicu i ostale alergije. Pomaže u ublažavanju upale i pročišćava začepljenja.

Ostali dodaci za alergiju

Omega-3 masne kiseline – Masne kiseline iz ribljeg ulja bogate jedinjenjima koja su prirodna sredstva protiv upala. Nalaze se u masnijim ribama, kao što su skuše, tune s dugim perajama, losos, zatim u ulju od lanenog sjemena, prkosu (glistica) i zelenom lisnatom povrću koje može da se koristi u salatama.