Pistacij

0
221

Ove sjemenke izuzetno su bogate kalijumom, kalcijumom, vitaminima C, A, i E, kao i folatima. Pistacij, ta omiljena dekoracija mnogih, naročito istočnjačkih, poslastica, su sjemenke malih stabala, porijeklom iz južnog Turkestana, a već četiri milenijuma se gaje u cijelom Sredozemnom bazenu.

Ima ih više vrsta, a stabla im se dijele na muška i ženska (kao kod kivija). Sjemenka je prekrivena crvenosmeđom opnom, a jezgro joj je intenzivno zeleno, pa se rado koristi za sladoled. Ljuska se otvara poput školjke. Prodaju se kao usoljene grickalice, a mogu se koristiti za dodavanje ratluku, svim kolačima (kao zamijena za orahe), raznim kremovima, voćnim salatama…

Ukus pistacija je veoma nježan, ali se kuhanjem ta prefinjena aroma gubi – ali, boja i dalje ostaje. No, nisu samo lijepi i ukusni, nego su i zdravi. Pistaciji, naime, u 100 grama sadrže 107 miligrama kalcijuma (važnog za gradnju kostiju i zuba), 121 miligram magnezijuma, 490 miligrama fosfora i čak 1.025 miligrama kalijuma (bitnog za čišćenje organizma), dok natrijuma ima zanemarljivo malo. Uz to, ima i mikroelemenata: željeza, cinka, bakra, mangana, selena, kao i vitamina C (pet miligrama), kao i folata, važnih za njegovu apsorpciju, zatim vitamina A (28 mikrograma), E (4,6 mikrograma) i brojnih aminokiselina. No, mora se reći i da su izuzetno kalorični – 557 kcal, odnosno 2.332 kJ u 100 grama, pošto su i izuzetno masni (44,4 miligrama masti), ali i bogati ugljenim hidratima (27,97 miligrama), no sadrže i bjelančevine (20,61 miligrama) i dijetalna vlakna (10,3 miligrama).