Opis biljke: Plantago lanceolata nazivaju muškom bokvicom, odnosno trpucem muškim, dok ženska bokvica ( Plantago major ) nazivaju velikim trpucem ili bokvicom ženskom. Prema obliku listova razlikuju se ženska ili širokolisna bokvica ‘P. major’ i muška, uskolisna bokvica ‘P. lanceolata’.
U medicini se više cijeni muška bokvica (Herba Plantaginis lanceolatae ). Bokvica muška ili trputac muški trajna je biljka s prizemnim, uskim, sulicastim, golim i žilavim listovima. Na listovima je naglašeno 3 do 5 provodnih žila. Cvjetna stapka je bez listova, uglasta i uspravna, a završava zeleno-smeđim cvjetnim klasom. Plod je dvosjemeni tobolac.
Stanište: raširena je po cijeloj Evropi, a nalazi se na livadama, svijetlim prozračnim šumama.
Ljekoviti dio biljke: za lijek se skupljaju korijen, listovi prije cvatnje, a sjeme nakon što sazrije.
Ljekovito djelovanje: bokvica muška ili trputac muški sadrži mnoge ljekovite materije koje joj daju sposobnost u liječenju svih oboljenja organa za disanje, kod veće ili manje sluzne izlučevine. Izvrstan je prirodni lijek kod plućne astme, upale plućnih vrhova, kašlja, hripavca, čak i tuberkuloze pluća. Za lijek se najviše koristi list, od širokolisnih vrsta za rane i obloge, od uskolisnih vrsta protiv plućnih unutarnjih bolesti te ženskih bolesti. Bokvica izvrsno potpomaže u liječenju tuberkuloznih bolesti pluća. Bokvica je posebno pogodna za djecu jer joj je sok ukusan, naročito kada se zasladi šećerom ili medom. Čaj od listova bokvice treba piti što je moguće topliji. Najbolje je jedna šalica čaja odmah ujutro – natašte, a zatim 1- 2 šalice preko dana i još jedna uvečer, prije spavanja. Tako se postiže mirna noć. Sveze zgnječeno lišće sluzi kao oblog koji se stavlja na mjesto uboda insekta ili ujeda zmije. također se stavljaju oblozi kod vrućih oteklina i rana koje teško zarastaju. Sok od svježeg lišća koje dobro izgnječimo, nakapa se na ranu, te zaustavlja krvarenje i ubrzava zarastanje, sprečava upalu i ublažava bol. Oblog od lišća hladi noge nakon dugog i napornog hodanja.
Sok od bokvice: 200 grama lišća bokvice, 100 g koprive ( Urtica dioica), 100 g maslačka ( Taraxacum officinale) 100 g stolisnika ( Achillea millefolium ) : sve se dobro izgnječi, istisne kroz čistu lanenu krpu, procijedi, zatim prokuha uz skidanje pjene i koja se skuplja na površini , dobivenom soku dodaju se dvije velike kašike meda, pa se to ponovo kuha dok se ne zgusne tako da postane končasto. Kada se sok ohladi, ulijeva se u boce, a da se ne bi pokvario, doda se svakoj boci čašica rakije. Prije upotrebe pomiješa se sa toplom vodom, pola – pola.
Ja sam bokvicu koristila za miome sa medom, bas sam bila zadovoljna!
Eto sad je pred cvijetanje ima je na livadama i berite gdje je cisto gdje nema zivotinja ja sam nabrao oko 2kg i osusiti za zumsku upotrebu.
bokvicu u prolece mozete nabrati koliko Vam dusa voli.
koliko sam ja upoznata med gubi svoja lekovita svojstva cim se skuva ili spoji s vodom,postaje obican secer,i ako treba da se sjedini sa diabeticarskim secerom ..ona cemu sva ta pereperija oko diab.secera.Nista mi nije jasno
dali bokvica moze da se kupi u prodavnici zdrave hrane.
Stari poznati lijek.