Šta to u nam potiče žudnju za slatkom, toplom i kaloričnom hranom? Sezonska depresija, kažu.
A šta radimo kada nas obuzme melanholija?
Grickamo, gutamo, proždiremo. tamanimo tone hrane, ali zadovoljstvo nam je kratkog vijeka, i onda nas pogled na vagu baca u još veću depresiju.
Svi znamo da hrana može biti izvor životne radosti, optimizma i čvrstih mišića. Čokolada podiže moral? Instinktivno smo to oduvijek znali, a danas nam nutricionisti objašnjavaju i zašto: u organizmu postoje tri ‘čarobne’ supstancije koje moramo redovno ‘hraniti’ kako bi bile aktivne i održale nas u formi.
U ljudskom tijelu dosad je identificirano šezdesetak neuroprenosnika, koji na poticaj određenih sastojaka što ih hranom unosimo u organizam šalju mozgu određene poruke. Za dobro raspoloženje najvažniji su dopamin, noradrenalin i serotonin, koji svojim porukama reguliraju naše emocionalno stanje i, ma koliko nam se to moglo činiti čudnim, predstavlja hemijske pokazatelje sreće. Kada mozak ne dobija dovoljno serotonina, oprostite se od vedrine i optimizma; pomanjkanje noradrenalina otvorit će put poremećaju sna, stresu i potištenosti, a nedostatak dopamina odrazit će se na pad koncentracije i gubitak motivacije.
Sklad i uravnotežena raspodjela tih triju ”glasnika” dakle, znatno doprinose dobrom raspoloženju i pozitivnim vibracijama. Serotonin djeluje opuštajuće, pruža nam osjećaj ugode i dobar san. Budi u nama radost i uravnotežuje nas, odakle mu i nadimak ‘hormon dobrog raspoloženja”. Iako sam ne postoji u hrani, pojedine namirnice sadrže triptofan, aminokiselinu koja se apsorpcijom u organizmu pretvara u serotonin. Iz toga proizlazi da se ključ optimizma i dobrog raspoloženja krije u dnu riblje plate s rižom ili pak u pečenoj patki sa skokvama – ukusnim jelima koja sadrži triptofan.
Noradrenalin, s druge strane, stimulira mozak, poboljšava moć zapažanja, jača motivaciju i energiju, usto je i prirodni antidepresiv. Za njegovu je proizvodnju potreban L-tirozin, aminokiselina koju nalazimo u jajima, plodovima mora, mlijeku i siru. Posljednji, ali ne i najmanje važan dopamin stimulira srce i metabolizam, zahvaljujući čemu postajemo aktivni, dinamični i emocionalno stabilni. Osobe koje nemaju dovoljno dopamina, često su zatvorene u sebe, neodlučne i bez inicijative.
Znamo da je vitamin C, iskorijenio skorbut, vitamin D okončao rahitis, da kalcij sprečava osteoporozu, a željezo se uspješno hvata u koštac s anemijom. Istodobno, naučnici širom svijeta svakodnevno objavljuju nova istraživanja o pozitivnim učincima raznih polifenola, flavonoida ili karotenoida u liječenju i prevenciji kardiovaskularnih bolesti, pretilost i nekih vrsta raka.
Nova svijest o utjecaju prehrane na zdravlje sve češće vodi nerealnim očekivanjima da nam nutricionisti mogu smiješati savršen koktel namirnica koji će poboljšati naše fizičke i intelektualne sposobnosti, a naš barometar raspoloženja ustalit na sunčanim razdobljima. No, jelovnik za dobro raspoloženje nemoguće je složiti ako prvo ne ustanovimo čega nam nedostaje; pomanjkanje željeza primjerice , utječe na koncentraciju i pamćenje, nedostatak cinka nagriza osjećaj njuha, a nedovoljno masnih kiselina dovodi do poremećaja vida. Isto tako bez šećera, zbogom energijo!
Samo, oprez: ma koliko se šopali špinatom, nećemo biti poput Popaja. Ako već imamo zadovoljavajuće rezerve, neumjerena konzumacija određene namirnice dovest će nas do eventualne opasnosti od poremećaja u prehrani.
