Iako je još davno čuveni Hipokrat kazao: Neka vaša hrana bude lijek i neka vaši lijekovi budu hrana, moderna civilizacija uvelike je utjecala na promjenu prehrane te nam tako donijela mnogostruke negativne posljedice po zdravlje. Kako se možemo vratiti prirodnom načinu prehrane i dovesti u stanje stalne vitalnosti savjetuje američki nutricionist Donald Miller.
Kao faktore rizika koji uzrokuju negativne posljedice po zdravlje izdvajamo promjenu načina prehrane, sjedilački način života, stres i zagađenost sredine. Najhitnije karakteristike u prehrani današnjeg društva su: zamjena prirodne, sirove hrane termički obrađenom, zamjena krupno mljevenih žitarica s mekinjama kruhom od bijelog brašna, pomanjkanje vitaminima, mineralnih soli i oligoelemenata, nedostatak zelenih biljnih pigmenata, klorofila, nedostatak biljnih vlakana koja imaju ulogu u dinamici rada crijeva i reguliranju probave, prekomjerna uporaba masti i 1/1 proteina životinjskog podrijetla, prekomjerna upotreba kuhinjske soli i kemijskih konzervanasa, te konzumiranje rafiniranih slatkiša (čokolada, bombona). Bez detaljnog objašnjenja ovoga nabrojanog, možemo reći da obnova i očuvanje dobrog zdravlja podrazumijeva najprije preispitivanje vlastitog načina prehrane i ispravljanje grešaka koje smo činili godinama.
1. Sokovi se dobivaju centrifiigiranjem u mikseru povrća i voća koje je dobre kvalitete, dobro oprano i očišćeno.
2. Sokovi se pripremaju samo za jednodnevnu upotrebu; treba ih koristiti u svježem stanju i nerazblažene kako bi ostvarili najbolji efekt.
3. Može se odjednom pripremiti količina potrebna za jedan dan. Sok se čuva u dobro zatvorenim staklenim flašama i na hladnom, u frižideru. Pola sata prije upotrebe, sok iz flaše treba uliti u čašu (250 ml) koja se ostavi da odstoji na sobnoj temperaturi kako bi se sadržaj ugrijao. Ne treba dnevno konzumirati više od 1,5 do 2 litre soka. Sokovi se ne kuhaju i ne piju hladni, već ugrijani do sobne temperature.
4. Pod izrazima ‘svježe i sirovo’ podrazumijeva se da biljne na mirnice nisu kuhane, pečene, pržene ili na neki drugi način termički obrađene.
5. Prilikom liječenja ne treba uno siti u organizam ništa drugo od hrane izuzev sokova od voća i povrća, i to u vremenskom periodu koji varira od nekoliko dana do mje-sec-dva. Sokovi se piju naizmjenično – jedan dan sok od voća, drugi dan sok od povrća, po 2,5 dl soka svaka 2,5 sata. U pauzi između dvije terapije sokom može se piti voda ili čaj po želji.
6. Dok traje terapija sokovima, svako jutro treba upražnjavati klizmu (ispiranje debelog crijeva) sa 1,5-2 litre mlakog čaja od kamilice; za stariju djecu koristiti 1/2 doze, a za manju 1/4 od doze propisane odraslima.
7. Nakon liječenja sokovima slijedi prijelazno razdoblje od 5-10 dana kada se postepeno u prehranu uvodi voće i povrće u svježem stanju (termički neobrađeno) i to u obliku salata ili nekih drugih kulinarskih formi. Istovremeno se postepeno smanjuje količina sokova. Liječenje sirovom hranom se nastavlja, ovisno o bolesti, 1-12 mjeseci.