Magnezijum je odgovoran za 350 biohemijskih reakcija u tijelu. Utiče na pritisak, metabolizam, imunitet i mnogo drugih važnih funkcija u organizmu.
Nedostatak magnezijuma je vrlo raširen problem posljednjih godina. Neki od glavnih uzroka su što ga je zbog zagađenja manje u tlu i hrani koju jedemo.
Mnogi vjeruju da bi se tegobe kao sto su srčani problemi, glavobolje, visok tlak, alergije, napetost mišića, dijabetes i mnogi drugi zdravstveni problemi, mogli riješiti smanjenjem svakodnevnog stresa ili usporavanjem tempa života. Zbog toga sve te probleme pogrešno smatramo za uzrok, a ne posljedicu nekog drugog disbalansa.
Dnevni unos magnezija
Dnevni unos preporučene doze magnezija često je rješenje za prevenciju i ublažavanje mnogih zdravstvenih problema. Istraživanja pokazuju da 80 % stanovništva ima neki od simptoma nedostatka magnezija. Razlog za to je činjenica da zbog sve agresivnijeg kemijskog tretiranja zemljišta, hrana i voda ne posjeduju dovoljne količine ovog blagotvornog minerala. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje od 330 do 380 mg / l, dnevno.
Ljekovita svojstva magnezijuma
Jeste li znali da su ljekovita svojstva magnezija jedan od najvažnijih unutarćelijskih minerala? Preko 350 vitalnih staničnih reakcija izravno je ovisno od prisustva ovog minerala u potrebnoj količini.
Magnezijum pomaže u reguliranju srčanog ritma i snižavanju razine kolesterola u krvi. Ovaj mineral ublažava srčane tegobe, stabilizira krvni tlak, sudjeluje u regulaciji razine šećera u krvi. Također poboljšava fizičku kondiciju i regulira rad crijeva.
Nedovoljna količina magnezijuma u organizmu najčešći je uzročnik nastanka hipertenzije, nepravilnog rada srca i ostalih ozbiljnih poremećaja. Simptomi nedostatka magnezijuma mogu biti: opća slabost organizma, osjećaj umora, nesvjestica, vrtoglavica, poremećaj sna, grčenje mišića, nepravilan rad srca, uznemirenost, nervoza, razdražljivost, alergije, drhtavica, niska razina šećera u krvi.
Magnezijum u hrani
Magnezijum je mineral koji se ne proizvodi u našem organizmu. Zato je neophodno osigurati svakodnevni, unos u adekvatnoj količini preko hrane ili vode bogate tim mineralom. Međutim, nemaju sva spojeva magnezija iste učinke i vrlo je važno u kojem obliku unosimo magnezij. Na primjer: magnezij u obliku sulfata (gorka sol) u zanemarljivo maloj količini ulazi u krvotok i njegov učinak na organizam nije sustavno, već površan I to samo na razini debelog crijeva.
Zbog toga je potrebno izabrati magnezij u obliku hidrogenkarbonata, koji se potpuno otapa u organizmu i dospijeva do svake stanice našeg tijela. Takav magnezij se najčešće nalazi u vodi.
Orašasti plodovi – Danas se smatraju super hranom. Bogati su zdravim masnoćama i nutrijentima, posebno vitaminom E, folnom kiselinom, magnezijem, aminokiselinama, a to je sve riješenje za smanjenu mogućnost oboljenja od srčanih bolesti.
Banana – Sadrži 43 mg magnezija. Ovo voće bogato je vitaminima B6 i B12 te kalijem koji regulira razinu natrija u krvi. Kombinacija kalija i magnezija odlična je za sportaše jer smanjuje bolove te grčeve u mišićima.
Brokula – Povrće koje je bogato brojnim nutritivnim tvarima. Cvjetovi brokule sadrže luteine, antioksidanse koji osiguravaju hranjive tvari očima i koži. Prilikom procesa probave brokula stvara iznimno reaktivni sulforafan, tvar za koju se smatra da potiče sintezu bjelančevina koje štite stanice i čuvaju ih od raka. Brokula sadrži 21 mg magnezija.