Slab vid noću, koji muči milijune ljudi, jedan je od prvih simptoma nedostatka vitamina A u organizmu. U slučaju manjeg nedostatka, osoba vidi bolje danju nego noću i može osjećati umor nakon čitanja ili gledanja televizije. Ako je nedostatak vitamina A veći, osoba osjeća bol nakon rada koji zahtjeva koncentraciju, vidni umor, nervozu i glavobolju. Ako je pak nedostatak vitamina A iznimno velike, osoba osjeća pečenje, svrbež, nadraženost vjeđa i velik umor očiju. Nedostatak vitamin A koji je neophodan za vid, primjenjuje se kod noćnog slijepila, staračke makularne degeneracije, glaukoma, katarakte, za poboljšanje imunih funkcija.
Rane i čirevi se mogu katkad javiti, te u kutu oka sluz koja se skuplja. Ovi simptomi upućuju na iznimno jak nedostatak vitamina A. Ozbiljan nedostatak vitamina A može biti praćen skotomom, odnosno crnim ili sivim mrljama u vidnom polju, suhoćom očnog tkiva, s osjećajem zrnatosti na očnoj jabučici. Ako je suhoća dugotrajna, rožnica se omekšava, zamućuje, postaje siva i neprozirna.
Osobe kojima nedostaje vitamin A, žale se ne samo na slab vid noću, nego i na veliku osjetljivost na svjetlo, kao što je odsjaj snijega, farovi automobila ili televizijski ekran. Uzrok te osjetljivosti leži u tome što dugotrajno izlaganje intenzivnom svjetlu uništava vitamin A koji je prisutan u očima. Računovođe, daktilografi i stenografi koji rade s odbljeskom bijelog papira pred očima ili osobe koje provode mnogo vremena čitajući, šivajući ili učeći te ljudi koji žive u blizini plaže ili pustinji gdje se sunce reflektira na pijesku, gube vitamin A.
Nedostatak vitamin A za vid
Vitamin A igra značajnu ulogu u zdravlju vaših očiju, posebno u produkciji pigmenta rodopsina. Nedostatak vitamina A zaustavlja proizvodnju navedenoga pigmenta, te dolazi do noćnoga sljepila.
Deficit vitamina A također utječe na ishranu rožnice, te na održavanje suznog filma vlažnim. Smatra se vodećim uzrokom sljepoće kod djece. Procjenjuje se da 250 000 do 500 000 djece oslijepi uslijed nedostatka vitamina A.
Terapeutske doze vitamina A
Sljedeće terapeutske doze odobrio je Savjet za farmaciju i kemiju Američkog medicinskog udruženja:
Za dugotrajan ili kroničan nedostatak: 25.000 I.J. (internacionalnih jedinica), tri puta na dan, za tretman općeg stanja, 25.000 I.J. dva puta na dan kroz tri mjeseca. Doze koje prelaze 25.000 I.J. nisu odobrene.
Biljni (prirodni) izvori vitamina A
Puno je namirnica i biljaka koje su bogate vitaminom A. Peršin je odlična začinska biljka koju ne treba izbjegavati. Naime, čaša isjeckanog peršina sadrži oko 8000 I.J. vitamina A, tako da odgovarajuća količina ove biljke dovoljno opskrbljuje organizam ovim dragocjenim vitaminom te liječi i sprečava hemeralopiju i neke druge smetnje vida.
Još neke biljke bogate vitaminom A:
1 čaša kuhane artičoke sadrži oko 15.000 I.J. vitamina A
1 čaša kuhanog maslačka 20.000 I.J. vitamina A.
1 čaša kuhanih listova cikle 22.000 I.J. vitamina A.
1 srednji krumpir u sebi ima oko 4.000 I.J. vitamina A, ovisno o vrsti krumpira.
Vitamin A u hrani
Vitamin A se nalazi u džigerici, jajima, ribljem ulju, punomasnim mliječnim proizvodima. Organizam proizvodi vitamin A iz beta-karotena i drugih karotenoida. Većina tamno zelenog lisnatog povrća i žuto-narandžasto povrće i voće (mrkva, bundeva, kajsija, breskva) sadrže beta-karotene.
>>Gnojno oko – Prirodni lijek protiv bolne izbočine na oku