Ove sjemenke izuzetno su bogate kalijumom, kalcijumom, vitaminima C, A, i E, kao i folatima. Pistacij, ta omiljena dekoracija mnogih, naročito istočnjačkih, poslastica, su sjemenke malih stabala, porijeklom iz južnog Turkestana, a već četiri milenijuma se gaje u cijelom Sredozemnom bazenu.
Ima ih više vrsta, a stabla im se dijele na muška i ženska (kao kod kivija). Sjemenka je prekrivena crvenosmeđom opnom, a jezgro joj je intenzivno zeleno, pa se rado koristi za sladoled. Ljuska se otvara poput školjke. Prodaju se kao usoljene grickalice, a mogu se koristiti za dodavanje ratluku, svim kolačima (kao zamijena za orahe), raznim kremovima, voćnim salatama…
Pistacij za zdravlje
Ukus pistacija je veoma nježan, ali se kuhanjem ta prefinjena aroma gubi – ali, boja i dalje ostaje. No, nisu samo lijepi i ukusni, nego su i zdravi. Pistaciji, naime, u 100 grama sadrže 107 miligrama kalcijuma (važnog za gradnju kostiju i zuba), 121 miligram magnezijuma, 490 miligrama fosfora i čak 1.025 miligrama kalijuma (bitnog za čišćenje organizma), dok natrijuma ima zanemarljivo malo. Uz to, ima i mikroelemenata: željeza, cinka, bakra, mangana, selena, kao i vitamina C (pet miligrama), kao i folata, važnih za njegovu apsorpciju, zatim vitamina A (28 mikrograma), E (4,6 mikrograma) i brojnih aminokiselina.
No, mora se reći i da su izuzetno kalorični – 557 kcal, odnosno 2.332 kJ u 100 grama, pošto su i izuzetno masni (44,4 miligrama masti), ali i bogati ugljenim hidratima (27,97 miligrama), no sadrže i bjelančevine (20,61 miligrama) i dijetalna vlakna (10,3 miligrama).
