Jesen je vrijeme kada ulicama zamiriše kesten. Tim povodom ćemo vam malo pobliže opisati ovu vrijednu namirnicu. Za pitomi kesten historičari kažu da je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo. Biljka se preko Grčke raširila po Europi, gdje i dan danas najbolje uspijeva. Divlji kesten potječe iz Perzije, no njegovi plodovi su ne jestivi ali zato posjeduju veliku ljekovitost.
Botanički gledano, kesten je voćka, ali budući da najčešće raste u šumama, u većini slučajeva se nalazi u kategoriji šumskog drveća. Srodni kestenu su hrast i bukva. Obično raste u šumama, a često živi u zajednici uz grab i hrast kitnjak. Spada u skupinu orašastog (lupinastog) voća kao i kikiriki, badem, lijeska, orah i pistacija.
Drvo pitomog kestena može doseći starost i preko 500 godina, a naraste u visinu i do 25 metara. Godišnje, jedno stablo može dati preko 200 kilograma plodova, koji su da napomenemo veoma bogatog nutritivnog sastava.
Pitomi kesten
Pitomi kesten (lat. Castanea sativa) jedan je od pripadnika porodice bukovki (Fagaceae), uz najpoznatije predstavnike bukvu i hrast. Kesten se dijeli na jestivi kesten i divlji kesten. Jestivi kesten poznat je i pod nazivom šumski kesten. S obzirom na pripadnost toj porodici, često se naziva i “žir bogova”. Pitomi kesten je drvo koje se uzgaja zbog jestivih plodova, al zbog pravilnog rasta i velikih ukrasnih listova, često se uzgaja i za ukras.
Glavni sastojci kestena su škrob 44%, voda 53% i bjelančevine sa 3% udjela.
Plod kestena obiluje kalcijem, kalijem, a sadrži i većinu vitamina B grupe, kao i fosfor i željezo.
Od kestena se može proizvoditi brašno, koje ako ga pomiješamo sa brašnom žitarica daje ukusna peciva i hljeb. Kesten je lako probavljiv, a njegov cvijet je odličan za ispašu pčela. Med od kestena jako je ljekovit i ukusan, te pomaže kod gastritisa, štiti jetru i pomaže boljoj cirkulaciji.
Zašto je dobro jesti kestenje pročitajte ovdje.
U narodnoj medicini koristi se i čaj od kestenovih listova koji se priprema za liječenje astme, bronhitisa, hripavca i ostalih tegoba s dišnim putevima.
Plodovi divljeg kestena, kako smo već kazali, nisu jestivi no ipak, plodovi, kora i cvjetovi ove biljke se koriste u narodnoj medicini.
Ekstrakt divljeg kestena najviše se koristi za kreme za kapilare i proširene vene. Uz određene dodatke poput masti, sapuna i škroba, divlji kesten je prikladan za liječenje raznih crijevnih oboljenja, proljeva i katara dišnih putova. Divlji kesten se često koristi i u prirodnoj kozmetici. Tanini koje možemo pronaći u divljem kestenu se koriste za tretmane kose.
Kako se priprema tinktura od divljeg kestena za proširene vene pročitajte ovdje.
Kako prepoznati pitomi kesten
Divlji kesteni se uglavnom nalaze u parkovima, a pitomi kesteni u šumi, to je prva njihova razlika.
Drugi lak način da prepoznate jestivi kesten i da ga razlikujete od otrovnog je da vidite sam plod kestena. Oba ploda su braon boje, sa svjetlom pjegom na njima. Ipak, jestivi kesten uvijek ima dio koji podsjeća na šapicu u donjem kraju i ona se osjeća na dodir. Otrovni kesten nema tu karakteristiku. On je okrugao i gladak. Jestivi kesten uvijek ima resu ili špicasti vrh.
Otrovni divlji kesten je zaobljen i gladak bez vrha ili rese.
Na kraju da napomenemo da i sama šetnja ispod krošanja kestena, ili sakupljanje plodova terapijski djeluje na svakog pojedinca.
Kako da pripremite savršeno pečeni kesten pročitajte ovdje.
