Rogač ( Ceratonia siliqua ) je zimzelenom drvo koje pripada u skupinu mahunarki ( Leguminosae ). Raste u mediteranskom području gdje se uzgaja najmanje 4000 godina i to zbog slatkog i hranjivog ploda – mahune. To je biljka koja voli sušne uvjete, daleko od štetočina pa ju je potrebno malo ili nimalo prskati. Naraste do 15 metara u 50 godina.
Iako prvih 15 godina ne donosi plod, kasnije ima bogat urod sve do duboke starosti. Veliko drvo može u jednom urodu donijeti tonu ploda, a cvate u rujnu i listopadu. Dok se razvija, mahuna rogaca ima zelenu boju, koja se vremenom pretvori u tamnosmeđu. Unutar mahune nalazi se do 15 sjemenki, koje nalikuju na sjemenke lubenice. Cijeli plod rogaca, i mahuna i sjemenke su jestivi…
U posljednje vrijeme sve češće se govori o rogaču kao o alternativi za čokoladu. Naime, prirodna slatkoća rogaca omogućava da se njime odlično zamjenjuje kakao i proizvodi kakaa. Iako se u industrijskoj proizvodnji koristi tek posljednjih dvadesetak godina, rogač nije prehrambena novost. U ne tako davnoj prošlosti, pjevači su žvakali plod rogaca, jer se smatralo da pročišćava grlo i glas.
Rogač biljka
Povijest rogača – Iako porijeklom sa Mediterana, rogač se sada uzgaja u cijelom svijetu. Spominje se u bilješkama Grka Theophratusa gdje piše da su njegovi suvremenici rogač nazivali «egipatska smokva». Egipćani su koristili ljepljiva svojstva rogaca u mumificiranju, a u grobnicama su nadjene i mahune i sjemenke. Rimljani su jeli mahune zelene i svježe zbog njihove prirodne slatkoće. Arapi su ga posadili u Sjevernoj Africi i Španjolskoj zajedno s limunom i maslinom. Španjolci su ga odnijeli u Meksiko i Južnu Ameriku, a Britanci u Južnu Afriku, Indiju i Australiju. Brzo se proširio jer se lako uzgaja, ne zahtjeva puno pažnje, a donosi puno plodova. Navodno se koristio i za vaganje zlata.
Proces prerade – Rogač se obično prerađuje u zemlji porijekla. Plod se suši, ispire s vodom i usitnjava kako bi se sjemenke odvojile od mezokarpa, odnosno mahune. Nakon toga od sjemenki se obradom dobiva ljepljiva masa koja se koristi za geliranje ili kao emulgator u sladoledu, a od mahuna se radi prah. Prah se dobiva prženjem mahuna rogača, koje se potom melju i prosijavaju sa ciljem da ne postanu tvrde i grudičaste.
Upotreba rogaca u prehrambenoj industriji i domaćinstvu – Brašno rogača se koristi u prehrambenoj industriji kao stabilizator i sredstvo za potamnjivanje. U domaćinstvu se često koristi kao zamjena za kakao i kafu. Od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napitci ili se njime može dati fina aroma raznim pudinzima i kolačima. U trgovinama zdrave hrane mogu se naći razne «čokolade», namazi i pudinzi od rogača. Osim toga zreli rogač se može konzumirati kao slatka grickalica.
Rogač se zbog sadržaja tanina ponekad daje djeci koja imaju problema sa proljevom, a čak su i neki klinički pokusi potvrdili djelovanje rogača u sprječavanju proljeva. Jednostavan napitak koji može pomoći kod ovog neugodnog stanja je sok od jabuke kojemu je dodano 15 grama brašna od rogača.
Rogač kao lijek
Preporučljiva zamjena za čokoladu – Rogač ima malo drugačiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za osobe oboljele od dijabetesa, migrena ili tjeskobe, nervoze i sl. Prirodno je sladak pa je pri pripravku slastica od rogača potrebno dodati puno manje šećera nego kada se rade slastice od kakaa.
Rogač ima mali udio masti, bogat je pektinom, obiluje proteinima i rijetko djeluje kao alergen. Kalorijska vrijednost mu je za 2/3 manja nego u čokolade. Rogač ima prednost nad čokoladom i zbog toga što ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse.
Naime feniletilamin može izazvati migrene, povisiti krvni tlak i povisiti razinu glukoze u krvi. Oksalna kiselina ometa apsorpciju kalcija i cinka koji su važni za zdrave kosti i kožu. Upravo je oksalna kiselina jedan od krivaca zbog kojeg se čokolada povezuje s «napadom» akni u mladih nakon konzumacije prekomjerne količine. Stimulansi – metilksantini teobromin te kofein, prisutni u čokoladi mogu, između ostalog, izazvati alergijske reakcije.
Kofein djeluje direktno na mozak i izaziva uzbuđenost. Može se prenijeti na dijete preko majčinog mlijeka, a i trudnicama se preporuča smanjen unos. Dobar je analgetik, ali ima nuspojave kao tjeskoba, nervoza, osjećaj jakog lupanja srca i ubrzava otkucaje srca. Djeluje i na probavni sustav, tako da stimulira želučane sokove i djeluje kao diuretik, što može rezultirati prekomjernim gubitkom u vodi topljivih vitamina B i C. Pogoršava stanje kod ljudi oboljelih od dijabetesa i povećava rizik od njegovog nastanka jer stimulira otpuštanje tjelesnih energetskih rezervi, odnosno šećera u krv.
Nutritivni sastav rogača
Ugljikohidrati cine 80% sastava rogača. Sadrži vitamine A, B, B2, B3 i D. Osim toga posjeduje i znatne količine kalcija, fosfora, kalija, magnezija. U manjim količinama sadrži željezo, mangan, barij, bakar i nikal. 100 grama praha rogaca ima 228 kcal, te sadrži: 4,7 g proteina, 91,5 g ugljikohidrata, 067 g masti te cak 41 gram vlakana.
Nekoliko korisnih savjeta kako koristiti rogač…
Osim što ga možete koristiti kao zamjenu za čokoladu u receptima za kolače, s mljevenim rogačem možete napraviti i kolac izgledom i okusom sličan orahnjači. Možete ga svježeg ponuditi djeci, kao zdravu grickalicu. Rastopljeni rogač nema sjajan izgled kao čokolada jer ne sadržava kakao maslac.
Da bi dobili taj sjajan izgled i kod rastopljenog rogača, dodajte obrano mlijeko razrijeđeno s toplom vodom. Ako se uzme u obzir njegov bogati sastav i odličan okus, rogac je definitivno namirnica koju treba početi redovito konzumirati!
Rogač je podrijetlom iz sirije.
koristim rogač već dulje vrijem sa jogurtom, super je,.-,.-,.-
rogač snizuje kolesterol te masnoće u krvi dokazano..,
Obzirom da volim slatkiše koristim ga godinama i super je ukus u raznim kombinacijama
pocela sam vec da koristim rogac,odlican je,pogotovo u strudlice,koristim ga sa jogurtom i ovsenim pahuljicama,nemam reci,probajte i sa sigurnoscu cete i vi zavoleti ovu zdravu biljku!