U ljudskoj ishrani korijen mrkve više se koristi tek od srednjeg vijeka, iako su je germanski narodi uzgajali prije nego što su upoznali starorimsku kulturu. Upravo se Evropa smatra pradomovinom mrkve, gdje ona i danas obilno raste kao divlja biljka. Uzgojem i ukrštavanjem dobivena je vremenom biljka veoma izdašnog i sočnog korijena, narančaste boje, koji u čovjekovoj ishrani zauzima važno mjesto, to je mrkva i može se koristiti kao lijek.
Narančastu boju mrkvi daje karotin, kojeg ni u jednom drugom povrću nema u tolikoj mjeri. To je supstanca iz koje nastaje veoma važan vitamin A. Što je boja korijena izrazitije narančasta, to je sadržaj karotina veći. Mrkva kao lijek koristi se u razne svrhe…
Žuta mrkva sadrži ga pet puta manje nego narančasta. Karotin je različito iskoristiv u zavisnosti od načina pripreme mrkve. Iz sirove ne ribane 2 %, kuhane 18 %, a sirove ribane čak 82 %. Ribana mrkva je stoga prikladna kao hrana za stariju dojenčad i predškolsku djecu. Mrkva kao lijek obiluje i drugim vitaminima. To su prije svega vitamini grupe B (B1, B2, B5, B6) i PP, D, E i H. Zanimljivo je da za razliku od sveg drugog povrća, sadrži vrlo malo vitamina C – svega 6 mg%.
>> Zašto je kuhana mrkva zdravija od svježe pročitajte ovdje.
Mrkva i vitamini
Za podizanje tonusa i jačanje potencije odličan je sok od šargarepe sa pravim, prirodnim pčelinjim medom. Ovaj eliksir se uvijek pravi neposredno pred upotrebu, u razmjeri 1:1, a uzima se po dvije supene kašike četiri puta na dan.
Usprkos potvrđenoj ljekovitosti šargarepe, njena pretjerana upotreba nije preporučljiva. Opisani su čak i slučajevi trovanja prevelikim dozama koje su pacijenti sami sebi prepisali (na primjer, nekoliko litara soka na dan). Treba također, biti vrlo obazriv sa primjenom šargarepe kod akutne faze čira na želucu i kod enterita.
Od osnovnih hranljivih sastojaka mrkva sadrži najviše ugljenih hidrata (8-9 %) od kojih i potiče njena velika energetska vrijednost. 100 grama mrkve ima 176 kJ ili 42 kcal. Uz to bogata je mineralnim sastojcima: kalijem, kalcijem, jodom, cinkom, kobaltom itd., kao i pektinima (oko 11 mg%) i eteričnim uljima pa se posebno preporučuje djeci jer potiče tjelesni razvoj, jača kosti i povećava otpornost prema infekcijama, mladima, rekonvalescentima, trudnicama i starijim osobama. Njena najveća prednost nad drugim povrćem je u tome što je kuhana ili pirjana lako probavljiva pa je mogu uzimati osobe s poremećenim varenjem, katarom želuca i crijeva, čirom na želucu, a povećava i broj crvenih krvnih zrnaca.
Mrkva i zdravlje
Sirovu mrkvu bi trebalo uzimati samo u obliku soka jer je on lakše probavljiv. Hranljivi i ljekoviti sastojci u soku od mrkve su još jače koncentrisani. Mnogi autori preporučuju tzv. proljetnu kuru sa sokom od mrkve koja ima svrhu da oslobodi organizam od otrova nagomilanih obilnom i jakom zimskom hranom. Tri nedjelje uzima se po 100 grama soka dnevno.
Naše domaćice nisu navikle da koriste zeleno lišće mrkve, već ga kao potpuno beskorisno bacaju. Ono se doduše, ne može jesti sirovo kao peršunovo, ali nasjeckano i kuhano, odnosno pirjano s korijenom mrkve ili nekim drugim povrćem, vrijedna je namirnica, a neki autori tvrde da u lišću mrkve ima čak više mineralnih soli nego u korijenu. Dakle, ne bacajte mrkvino lišće!
Mrkva kao lijek
Karotin blagotvorno djeluje i na kožu, naročito suhu, kao i lomljive nokte i kosu. Sprječava proljev kod dojenčadi i male djece. Blagotvorno djeluje na rad jetre. Kaša od kuhane mrkve izvrsno je sredstvo protiv zatvora. Sok od mrkve otklanja višak kiseline u želucu. Sve je na mrkvi vrijedno i iskoristivo. Korijen nemojte guliti kao krompir ili krastavac, jer se upravo u spoljnom omotaču nalaze najvažniji sastojci, dok je sredina manje vrijedna i drvenasta, naročito u zrelijem stadiju.
Ako ste mrkvu uzgojili u vlastitom vrtu bez kemijskih dodataka, dovoljno je da je četkom operete pod vodom. Prema mrkvi nabavljenoj na pijaci budite oprezniji. Očistite je površinski nožem i dobro operite.
Ljekovitost mrkve
U sok od mrkve se može dodati limun i med, a od mrkve se može napraviti i slatko! Pravite od nje kolače, marmeladu, ružičasti pire kao prilog nečemu što dijete voli, ako neće da je jede. U periodu dojenja šargarepa se također preporučuje jer podstiče izlučivanje mlijeka, a i bebi obezbjeđuje dragocjene materijale potrebne za rast i razvoj. Tegobe zbog neuredne probave i hemoroida biće olakšane ako izjutra na gladan stomak popijete 150-200 mililitara svježe iscijeđenog soka od šargarepe.
On je dragocjen eliksir za čitav organizam. Čuva nerve od iscrpljenosti i zato se preporučuje svima koji svoj nervni sistem troše preko mjere, kao što su menadžeri, osobe s visokom odgovornošću, intelektualni radnici ili ljudi sasvim običnih profesija, zabrinuti za svoj opstanak. Svjež sok također normalizuje tjelesnu težinu i smanjuje zamor srčanog mišića. Rezultati ispitivanja ljekovitosti soka od šargarepe dokazali su da je on efikasno sredstvo protiv bolesti izazvanih poremećajem razmjene minerala u organizmu, kao što su osteohondroza i poliartritis.
Veoma je korisno zadržati ovaj sok neko vrijeme u ustima, jer je njegova moć da ubija bakterije nevjerojatna. Po sadržaju fitoncida šargarepa se nalazi na trećem mjestu među povrćem, odmah iza crnog i bijelog luka. Žvakanjem šargarepe smanjuje se broj mikroorganizama u usnoj duplji, a narodna medicina preporučuje i ukapavanje soka u nozdrve u početnoj fazi kihavice i sličnih infekcija.
Više o tome kako napraviti i koristiti sok od mrkve kao lijek pročitaj naš članak
Mrkva i med kao lijek
Poseban učinak ima na usporen rad crijeva, nadutost i nadimanje. Ovaj lijek će uspješno riješiti i problem zatvora, a ovako se pravi. Potrebni sastojci su:
- 3 veće mrkve
- 1 kašičica meda
- Prstohvat mljevene paprike
- Pola kašičice ulja
Izrendajte mrkvu u posudu pa dodajte i ostale sastojke. Miješajte dok se ne sjedine mrkva i med kao lijek je spremno za upotrebu. Preporučuje se da se mješavina jede umjesto doručka, a potrebno je konzumirati je pola sata nakon buđenja. Nakon 10 dana redovne primjene, primijetit ćete poboljšanje i osjećaj lakoće u stomaku.
